Gradnja zamjenske podzemne Hidroelektrane Miljacka i dviju solarnih fotonaponskih elektrana na području općine Promina nije više fikcija

Gradnja zamjenske podzemne Hidroelektrane Miljacka i dviju solarnih fotonaponskih elektrana na području općine Promina nije više fikcija.

O tim se razvojnim investicijskim projektima, baš kao i otvaranju Muzeja hrvatske hidrogradnje u postojećoj hidroelektrani, vrlo ozbiljno razmišlja, a da prominske interese dijeli i Hrvatska elektroprivreda, potvrđeno je supotpisivanjem iskaza namjere od strane prominskog načelnika Tihomira Budanka i direktora Sektora za ostale izvore energije pri Hrvatskoj elektroprivredi Josipa Perice.



Perica, naime, smatra da je nakon više od šest desetljeća sazrelo vrijeme za ulaganje u prominski kraj kroz projekte kojima bi se zaštitila od propadanja i iskoristila postojeća te sagradila nova postrojenja.
– HEP-u kao tvrtki u državnom vlasništvu pri tome nije isključivo u interesu profit, nego i razvoj prominskoga kraja. U konačnici, 60-ak ljudi plaća doprinos za vodnu i komunalnu naknadu koji se dijeli tako da 50 posto dobije Općina Promina, a po 25 posto Općina Kistanje i Općina Ervenik u kojima su vodonosna područja. Nisu to veliki prihodi, ali su kontinuirani i dosta znače zajednici – kazao je Perica.

Prominski načelnik Tihomir Budanko podržava inicijativu HEP-a, ne samo zbog zamjenske hidroelektrane Miljacka i Muzeja hidrogradnje koji bi se napravio u postojećim objektima sadašnje hidroelektrane, nego, kako ističe, i u dijelu obnovljivih izvora električne energije, odnosno sunčanih elektrana.
– Od 2014. godine u našem prostornom planu imamo 330 hektara površine za gradnju solarnih elektrana. Nažalost, zbog raznoraznih okolnosti do sada su bile protežirane vjetroelektrane iako Promina ima najbolju insolaciju u širem okruženju i raspolaže prostorom koji praktički može prihvatiti 500 megavata solara. Mi smo zagovornici da na ovom području ne bude prisutan samo HEP, nego, uz potporu resornog Ministarstva zaštite okoliša, i druge tvrtke koje se bave obnovljivim izvorima energije. Procedura je drugim ulagačima, međutim, do sada bila nejasna i složena. To se mora promijeniti – bio je precizan Budanko.



Projekt je pozdravio i Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša zadužen za energetiku.
– Nakon Domovinskog rata Promina je bila zapuštena i devastirana. Dobar dio stanovništva je ostao po većim gradovima, tako da u ovim projektima vidim veliku priliku za povratak ljudi i oživljavanje cijelog kraja. Kroz ovaj tjedan održat ćemo sastanke u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te ćemo raspravljati o svim projektima – najavio je Validžić, a zeleno svjetlo inicijativi dala je i Darija Puljić, zamjenica šibensko-kninskog župana, pod uvjetom maksimalnog uvažavanja strogih propisa zaštite prirode.