Gotovo bez ispuštenoga glasa nestat će turističke zajednice u manjim mjestima duž Jadrana, odnosno njih pet na području Šibensko-kninske županije. Dogodit će se to, ako se prihvati Prijedlog zakona o turističkim zajednicama mjesta, u slučaju Betine, Jezera, Zlarina, Krapanj-Brodarice i Grebaštice. Šaptom će pasti svih petnaestak hrvatskih dužobalnih turističkih zajednica u mjestima mimo općinskih središta te, naravno, sve takve u kontinentalnom dijelu.
Ti će mali uredi pasti samo zbog dva razloga: zato što predlagači nemaju pojma, niti ikakva uvida, niti uvažavaju ono što "mali" rade, i zato što su to za uhljebništvo potpuno nevažna mjesta.
Odreda, takve turističke zajednice imaju jednog zaposlenog i eventualno još jednu osobu koja uz njih radi, često sezonski. Samoodržive su – nikome nisu na financijskoj grbači, a niti dužne. Uredno uplaćuju i tamo gdje zakonski moraju. A s to novca od boravišne pristojbe još i financiraju niz akcija u svome mjestu – sve u službi turizma.
Ponosni na učinjeno
Kome je normalnom moglo pasti na pamet da, recimo, ugasi ured TZ-a u Jezerima, gdje je prvi turistički ured osnovan još 1962., gdje mjesto s 960 stanovnika ostvari 300.000 noćenja – što ne ostvare mnoge turističke zajednice općina i gradovi u kojima će one opstati!?
– Turistička zajednica potrebna je Jezerima, ona je središte svih važnijih zbivanja, potreba i aktivnosti. Važna je jer pomaže u radu s mladima preko udruga kulturnog i sportskog sadržaja, oni to vraćaju brojnim sadržajima tijekom cijele godine. Za mnogo toga dobili smo nagrade i priznanja u županiji i izvan nje, TZ je, ulažući i u turističku infrastrukturu onda kad općina ili mjesto nisu mogli, jako puno pridonijela. Čini se da ovakve prijedloge mogu donijeti samo ljudi koji ne poznaju situaciju na terenu. Malih i uspješnih turističkih mjesta nema puno i ne vidim zašto su nekome na teret. One pridonose promidžbi specifičnosti svoje destinacije, obogaćujući sveukupnu raznolikost turističke ponude države u cjelini. Imidž Jezera upravo je preko aktivnosti TZ-a prepoznat diljem domovine i u inozemstvu. Ponosni smo što smo inicirali brojne manifestacije, od kojih su neke i najstarije na ovom području – rekao nam je Nenad Milin, direktor TZ-a Jezera.
Primjer Zlarina i tamošnjeg TZ-a najbolje se može vidjeti preko medija u kojima su stalno, zbog programa i aktivnosti. Zlarin je pravi pravcati kulturno-radni centar, tamo se ljeti organizira bezbroj izložaba, koncerata, društvenih natjecanja, dječjih radionica, u svemu tome sudjeluju i najpoznatija imena naše kulturne i javne scene – sve u organizaciji TZ-a i u suradnji s Mjesnim odborom.
Hrvatski centar koralja otvara se u mjestu u kojem će biti zatvoren TZ! Dakle, najvjerojatnije će Zlarin i njegovi ljetni gosti moći zaboraviti svoja dosadašnja ljeta, ali i sve druge sadržaje tijekom godine koje je generirao TZ. I on će pod kapu TZ-a Šibenika, koji već pod nadležnošću ima Raslinu, Zaton, Žaborić, Jadrtovac, Žirje, Kaprije – a sad bi, uz Zlarin, trebao dobiti još i Brodaricu-Krapanj i Grebašticu. Uza sve uvažavanje – bit će gradskom TZ-u jako teško održati standarde i razinu događanja kakvu su mogle organizirati i poticati te male turističke zajednice. One koje najbolje poznaju teren na kojem djeluju i imaju već razrađen senzibilitet i mehanizme kojima znaju osmišljavati turističku ponudu i proizvode.
Bez kune kredita
Evo što kažu na Brodarici.
Prisilno ukidanje TZ-a, ako su samoodrživi i ako nema dotacija gradova ili općina – nije dobar Prijedlog zakona. Opći kriterij financijske održivosti – da plaće zaposlenika budu najviše u omjeru 1:3 u odnosu na ukupne prihode – to već svi ispunjavaju. Njihov TZ postoji od 1996. i svake godine bilježi rast od 4-7 posto. Brodarica i Krapanj koje "pokriva" čine jedinstvenu mikroturističku destinaciju Šibenika i županije, i to gosti jako prepoznaju. TZ Krapanj-Brodarica organizacijski, pa i financijski, pomaže cijeli niz lokalnih udruga... i još podupiru svoj DVD i KUD, ulažu u uređenje i održavanje mjesta. Nemaju ni kune kredita, nikome nisu dužni.
– Ideja da se ukinu samoodržive turističke zajednice u manjim sredinama je pogrešna. Oni koji nemaju izvorne prihode, e to je već problem. Naš TZ pokrenuo je i projektnu ideju za turističku atrakciju – povezivanje Krapnja i Brodarice akrilnim pješačkim tunelom, ujedno i muzejom ronilaštva i pomorstva – što je naišlo na veliku podršku i gradonačelnika i župana i u nadležnom Ministarstvu. U 2019. očekuje se operacionalizacija aktivnosti, uključujući tzv. točkastu prilagodbu prostornih planova. To je prvi takav projekt u Hrvatskoj i EU-u, koji izravno spaja infrastrukturu, turističku atrakciju, kulturu, povijest, tradiciju, znanost – sve u jednom samoodrživom projektu i bit će svjetska atrakcija. Sigurno će znatno pridonijeti Šibeniku, Brodarici i Krapnju jer dobivaju potpuno novu dimenziju u razvoju turizma – kaže voditeljica TZ-a Krapanj-Brodarica Antonija Grubišić.
Da ne spominjemo nekoliko radnih mjesta, osobito otočnih. Spominju se nekakvi "informatori" koji bi zamijenili TZ-ove, no to je tek besmislica na kvadrat. Šuplja državna deklarativna briga o otocima i ovdje pada na ispitu. Dok brigu o radnim mjestima u državnoj administraciji i lokalnoj samoupravi – ne brinite – ima tko voditi!