Za sve Miljevčane, za Hrvatsku, bio je to dan neizmjerne sreće i ponosa, 'Oluja' prije 'Oluje', najava onog što će se po istom scenariju dogoditi tri godine kasnije – drniška i šibenska mladost u nezadrživom su naletu, u samo jednom danu, od pet sati ujutro pa do 20 sati navečer oslobodili, te 1992. godine vratili pod svoje, 108 četvornih kilometara kamenog platoa s kojeg ih na povlačenje više nije uspjela istjerati ni rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Pored 4. bojna 113. brigade, sudjelovao je u toj prvoj pravoj, oslobodilačkoj, ofenzivnoj akciji Hrvatske Vojske i vod kaštelanskih dragovoljaca, iz 141. brigade HV-a dio 3. bojne 142. brigade, izvdinici i diverzantski vod i vojna policija 113. brigade, izvidnički i diverzantski vod 142. brigade te dio redovnih snaga policije, MUP-a RH. Hrvatsku dicu vdili su miljevački sinovi, zapovjednici akcije - Krunoslav Mazalin i Ivan Bačič, koji su i u petak, 27 godina poslije bili uz svoje suborce, prijatelje i kolege. Došli su se, kao i brojni drugi, pored crkve Imena Isusovog u Drinovcima, prisjetiti dana ponosa i slave, ali i odati počast onima koji su za Miljevce i Hrvatsku položili svoje živote. Samo u toj akciji, kazao je Mazalin, HV je izgubila osam svojih bojovnika, imali su i veći broj ranjenih, a sve njih nosio je domoljubni zanos i srce veliko kao kuća.
'Možemo biti ponosni na cijelu tu akciju, na sve te momke. Mi smo se svega dvadesetakk prije ove akcije oslobađanja Miljevaca vratili sa Stolova, gdje smo vodili teške bitke s neprijateljem. Ali, nismo se došli odmarati, nego smo se pripremali za pothvat. Zahvaljujući taktičkim grupama koje su dva mjeseca prije toga ubačene na Miljevce, po odlukama zapovjednika 113. brigade Ivana Bačića mi smo znali sve što nas čeka – i raspored neprijatelja, i brojnost, položaje, ljudstvo. Bila je to teška bitka, po užasnoj vrućini, kao što je i danas, forsirali smo dvije rijeke Krku i Čikolu, ali izveli smo je briljantno' – kazao je Mazalin.
Jedna od onih koja je kao izvidnica 'Breza' 113. brigade, u sklopu tih taktičkih grupa i sama sudjelovala u pripremi i izvođenju akcije Miljevci, bila je i dr. Ljiljana Zmijanović, koju smo u Drinovcima zatekli u društvu s kolegama iz rata. Prisjetuila se i trenutaka kada su gumenjacima preko Visovca ulazili na tada okupirana područja Miljevaca, ali i trenutaka od 23. lipnja kada su se našli usred srpske protuofenzove. Pojačani s osam tenkova i četiri oklopna transportera neprijatelj je pokušao ponovno ući na Miljevce, ali bezuspješno.
Svetu misu zadušnicu u crkvi imena Isusovog predvodio je fra Petar Pletikosa. Vijenac na spomen obilježje svima palima za slobodu Miljevaca, uz počasnu stražu gardista HV-a, položili su i svijeću zapalili, brojni izaslanici, udruge i gradovi... U ime ministarstva branitelja Ivan Vukić Niper, u ime predsjednice republike Ante Deur, saborska zastupnica Branka Juričev Martinčev, župan Goran Pauk, dogradonačelnik Šibenika Paško Rakić, dogradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija, gradonačelnik Knina Marko Jelić, izaslanstvo grada Zagreba, predvođeno Miljevčancem Ivicom Lovrićem, predstavnici općine Unešić, općine Promina, Miljevačkog Sabora, udruga dragovoljaca veterana 113. i 142. brigade HV-a, predvođene Lukom Petrinom i Robertom Mihaljevićem Rezom.
Reza nam je, prisjetivši se sada, 27 godina kasnije, kazao kako tek sada, s ovim životnim, ratnim i vojnim iskustvom iza sebe, postaje svjestan pothvata kojeg su on i suborci mu izveli užežin tog vrelog ljeta 1992. - 'A nismo imali skoro pa ništa osim srca!'