U Šibeniku je na pomolu nova turistička ophodnja tvrđavama, osmišljena u suradnji JU "Tvrđava kulture" i dokazano kreativnih turističkih vodiča organiziranih u udrugu "Sv. Mihovil". Njihova kostimirana tura o mračnom srednjovjekovnom Šibeniku, pored ostalih, postala je oglednim primjerom kako se zdušno, izvan uobičajenih rutina, pristupa poslu turističkog vodiča.
Višesatna ruta posvećena jedinstvenoj fortifikacijskoj baštini Šibenika nedavno je održana kao probna, a njezini tvorci s nestrpljenjem očekuju 18. travnja, kada se obilježava Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina pod UNESCO-ovim znakom pa da sugrađanima prirede i prvu službenu ophodnju šibenskim tvrđavama Barone i sv. Mihovil, nastalu u sklopu regionalnog europskog projekta Interreg.
Zajednički ga provode gradovi u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori: Šibenik, Karlovac, Banja Luka, Bar i Herceg Novi, te će u svima biti osmišljena slična turistička ruta, kaže Đurđa Vrljević Šarić iz JU "Tvrđava kulture", voditeljica projekta.
Polazište je tvrđava Barone, potom se ophodnja spušta na Stari Pazar, uspinje se do fortice sv. Mihovila, silazi na bedem u Docu do rive, obilazi dvostruke zidine na pokosu tvrđave prema moru i Podstinje, zaustavlja se u dolačkoj Buti, nastavlja ulicom Jurja Dalmatinca do Trga Četiri bunara i dalje – od katedralnog trga, preko Kneževe palače do Trga Pavla Šubića, samostana sv. Frane, Đardina i Poljane kao krajnjeg odredišta.
Na tim točkama sudionici ophodnje bit će upoznati s poviješću Šibenika i lanca njegovih fortifikacija, no svi ti podaci bit će također začinjeni pravim poslasticama o događajima koje glavni povijesni tok zaobilazi, no potvrđeno su autentični, iskopani iz prašnjavih onodobnih arhiva.
Specijalne postrojbe
Primjerice, šibenske su žene tijekom velike turske opsade za kandijskih ratova na obrambenim zidinama bile organizirane u specijalne postrojbe sa zadatkom da među ostalim, zadižu halje i provociraju Osmanlije pokazujući im s porugom "sramotne dijelove tijela", sve dok preneraženog neprijatelja ne stigne vruća olovna kugla iz braniteljske muškete! Valjda otad datira ona: "Čuvaj se senjske bure i šibenske cure!", a turisti će počuti i detalj o zlatnom lancu kojim je Venecija nagradila baruna Degenfelda, graditelja tvrđave Barone. Težio je kilogram i pol, a Dagenfeld je svakako puno bolje prošao od jednog drugog inženjera, De Campa, angažiranog na ubrzanoj izgradnji fortifikacija, koji se svojim zadjevicama zamjerio ostalima, te je za dlaku izbjegao naručeno ubojstvo, kako je ostalo zabilježeno u nekom spisu.
– Ljudi su i onda bili đeloži, kao danas – nasmijao se Josip Pavić, povjesničar iz Tvrđave kulture koji je s tim zanimljivim podacima oboružao turističke vodiče.
Priznaje da im je dostavio možda i previše povijesne građe, no vodiči, zapravo turističke vodičice koje prednjače u toj branši na čelu s predsjednicom udruge Tinom Biluš, savladale su to na zadovoljstvo sviju i uobličile u autentični šibenski turistički proizvod osmišljen za duži rok koji će naići na dobar odjek, uvjereni su Pavić i Vrljević-Šarić. To je sada najviše stvar turističkih agencija da ophodnju tvrđavama uvrste u ponudu. Domicilne agencije listom su zainteresirane, no svi trebamo raditi na tome da Šibenik bude što prisutniji u turisitičkim obilascima, iznose naši sugovornici.
– Ljudi sve više postaju svjesniji kulturne baštine i ovo je prirodni razvoj te valorizacije pri čemu je Šibenik već neko vrijeme prepoznat kao grad tvrđava. I prirodni spoj s Udrugom vodiča sv. Mihovil koji svoje ture stalno nastoje obogatiti zanimljivim narativnim pristupom – podsjeća Pavić.
Tvrđavi kulture više od posjeta samim tvrđavama bio je cilj upoznati sudionike te turističke ture s manje poznatim povijesnim detaljima na mikrolokacijama koje ophodnja dotiče. Poljana je dobra završna točka ture, budući da je njezinim razvojem, točnije rušenjem bedema i izgradnjom kazališta došlo do otvaranja gradske ljušture. Ophodnja će dakako, obuhvatiti i tvrđavu sv. Ivana kada bude otvorena nakon obnove i sve je zamišljeno s vrlo prilagodljivim trajanjem obilaska.
Bedemi i fortifikacije
Vodiči su procijenili da bi tura trebala trajati barem tri-četiri sata, no može trajati i sat kraće, pa i cijeli dan uključi li se u suradnji s JU "Priroda" na obilazak sv. Nikole na ulazu u kanal.
– I mi u Tvrđavi kulture možemo uvrstiti tu rutu u svoj program, budući da imamo ljude koji su kvalificirani turistički vodiči, no namjera nam je bila na prvom mjestu potaknuti zasnivanje te ophodnje i turističkim vodičima, s obzirom na njihovo iskustvo, ostaviti da izaberu što će interpretirati iz ponuđene povijesne građe – objašnjava Josip Pavić.
U svakom slučaju, posjetitelji Šibenika koji se odluče na tu vođenu ophodnju, bit će dobro upoznati sa značenjem šibenskih bedema i fortifikacija. U bliskom osmanlijskom okruženju, naraštaji onodobnih Šibenčana stalno su bili izloženi prijetnji osvajanja i katastrofalnim posljedicama za zajednicu i kršćansku kulturu koje bi nastale da se to dogodilo: zbjegovima, pretvaranjem crkava u džamije i svim drugim patnjama koje bi potom uslijedile.
Zato je turistička tura šibenskim tvrđavama obogaćena malim ljudskim pričama i sočnim detaljima koji svjedoče o visokoj motiviranosti svih članova onodobne šibenske komune da se junački brane od osmanskih nasrtaja, zadovoljni su Josip Pavić i Đurđa Vrljević Šarić interpretacijskim izborom turističkih vodiča iz Udruge sv. Mihovil. Poznavajući njihov dosadašnji rad, 18. travnja povest će na prvu službenu turističku ophodnju podužu kolonu svojih sugrađana.
Priče o pozornici i šibenskim tvrđavama
Turistička ruta nije jedini dio toga projekta koji će potrajati još godinu dana. U sklopu aktivnosti uređivat će se unutrašnjost tvrđave sv. Mihovila i City point naše ustanove u Staroj gradskoj jezgri. Na Mihovilu radimo dvije multimedijske interpretacije, podsjeća Đurđa Vrljević Šarić.
Jedna je klasična priča o povijesti šibenskih tvrđava, a drugi se prikaz odnosi se na istražene pojedinosti o razvoju zamisli o pozornici na tvrđavi. Postav ćemo smjestiti u koridoru iza pozornice na Mihovilu, a obuhvatit će razdoblje od zamisli arhitekta Harolda Bilinića nakon 2. svjetskog rata, do inicijative da se kasnije raspiše samodoprinos za izgradnju pozornice koja je nastala tek u recentno vrijeme.
-Bilo je to vrijeme kada se Dubrovnik u svojim Ljetnim igrama otkrivao kao jedna otvorena pozornica, a Opatija je po uzoru na San Remo bila glavnom scenom lakih nota, govori Josip Pavić. Posvuda niču razni festivali, ne samo kod nas, te je Šibenik u to vrijeme pokušavao naći svoje mjesto u tim trendovima, a oduvijek je bio grad glazbe. To je zanimljivo istraživanje koje će posjetiteljima približiti onodobna kulturna stremljenja u Šibeniku.