Vijećnici šibenskog Gradskog vijeća ubuduće će,usvoji li se prijedlog Odbora za statutarno-pravna pitanja, primati manje naknade negoli su ih primali dosad. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 31., st.2. Zakona) vijećničke naknade se režu, kako i priliči koronakrizi koja se drastično reflektira na ukupnu ekonomiju i u državi i u lokalnoj zajednici.
Prema novom prijedlogu umanjenih naknada, predsjednik Gradskog vijeća Šibenika, Dragan Zlatović (HDZ), mjesečno će primati 1500 kuna naknade, umjesto dosadašnjih 2.160 kuna, a njegov zamjenik Joško Šupe, ima pravo na 1300 kuna naknade, koja je dosad bila 1.910 kuna.
Manju mjesečnu apanažu primat će i vijećnici, umjesto 1.270 kuna koliko su imali zadnjih godina za rad u Gradskom vijeću i njegovim radnim tijelima, ubuduće bi trebali dobivati po 1.000 kuna svakog mjeseca, neovisno o njihovom angažmanu u GV-u i (ne)dolascima na sjednice.
U Odluci o naknadama članovima Gradskog vijeća Grada Šibenika navodi se da pored redovne mjesečne naknade, vijećnicima pripada i pravo na dnevnice, naknadu troškova prijevoza i noćenja u slučaju službenih putovanja, a po pisanom odobrenju gradonačelnika.
U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi naknada za rad u predstavničkom tijelu definirana je na godišnjoj razini, a ovisno o broju stanovnika na području određene lokalne jedinice. Kad je riječ o županijama, vijećnik u Županijskoj skupštini može imati maksimalnu naknadu u iznosu od 14 tisuća kuna godišnje, ukoliko županija ima 100-200 tisuća stanovnika, a među koje spada i Šibensko-kninska županija.
Gradovi s 35- 60 tisuća stanovnika, a u tu skupinu spada i Šibenik, svojim vijećnicima, pak, mogu maksimalno godišnje isplatiti 12 tisuća kuna nakdane za rad u predstavničkom tijelu, ili tisuću kuna mjesečno.
Smanjenje vijećničkih naknada, dakle, definirano je Zakonom, a ne osobitom štedljivošću Grada Šibenika.