U ovogodišnjem proračunu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano je 142 milijuna kuna za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
Prema najavama Predraga Štromara, ministra graditeljstva i prostornog uređenja, raspisivanje poziva predviđeno je na proljeće, krajem prvog kvartala. Dotle je nacrt programa energetske obnove na javnom savjetovanju, u što se građani mogu uključiti s vlastitim prijedlozima.
Prijašnja iskustva
Država će sufinancirati 60 posto iznosa, a ostalo je na vlasnicima objekata, s time da će državni proračun u cijelom iznosu snositi trošak energetske obnove kuća onih koji su “u opasnosti od energetskog siromaštva.” Poziv se odnosi na sve postojeće legalno izgrađene obiteljske kuće, najviše s tri stambene jedinice te bruto površinu manju ili jednaku 600 četvornih metara, a natječaj će provesti Fond izravno, bez posredovanja lokalne samouprave.
Ne ulazeći ovom prilikom u razloge zašto je tako, život pokazuje da barem u Šibeniku, pa i Dalmaciji, nema zamjetnog interesa da se dodatnim ulaganjem u izolaciju fasada pospješe energetska svojstva kuća, premda takav zahvat donosi uštede veće od 60 posto.
Doduše, taj zaključak odnosi se jedino na slične javne pozive za sufinanciranje energetske obnove koje je u proteklim godinama raspisivao Grad Šibenik. Nije poznato koliko je starijih objekata obnovljeno u privatnoj režiji, no slab interes je i među suvlasnicima višestambenih zgrada, premda ih je daleko najviše izgrađenih u socijalizmu prije nekoliko desetljeća.
Grad Šibenik je 2014. godine provodio program energetske obnove obiteljskih kuća nudeći dvije mjere: izolaciju fasade mineralnom vunom te ugradnju suvremene vanjske stolarije.
U većini slučajeva u Dalmaciji su izo-prozori, izgleda, vrhunac energetske obnove, a u tome je navratu, prema podacima iz gradske uprave, stolarija izmijenjena na 11 obiteljskih kuća, a na devet su objekata vanjski zidovi poboljšani izolacijskim slojem. Grad je sudjelovao s 92 tisuće kuna iz proračuna unutar projekta vrijednog gotovo milijun kuna, od čega je Fond za energetsku učinkovitost platio nešto manje od 370 tisuća kuna, a ostatak je podmiren iz sredstava europskih fondova.
Slab interes građana
Iste godine, i dijelom 2015., također je bio proveden projekt “Korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama - Zeleni grad”. Gradska uprava raspisala je četiri natječaje za ugradnju sunčanih kolekora za grijanje vode i prostora, kotlova na biomasu za centralno grijanje, te za fotonaponske module, namijenjene proizvodnji struje. Troškovi su sufinancirani u 50-postotnom iznosu nepovratnog novca do najviše 15 tisuća kuna po sustavu, od čega je Fond platio 12 tisuća, a Grad je sudjelovao s tri tisuće kuna.
No, i ovaj put ispostavilo se kako je knjiga spala na nekoliko slova: subvenciju je, podsjećaju u gradskoj upravi, ostvarilo svega devet kućanstava. Unatoč razmjerno visokoj subvenciji, interes građana bio je slab, pa je dio raspoloživog novca ostao neiskorišten.
Zadnji sličan gradski program proveden je lani, isključivo novcem iz lokalnog proračuna i odnosio se na potpore za ugradnju energetski učinkovite vanjske stolarije u povijesnoj gradskoj jezgri. Na natječaj se prijavilo desetero vlasnika i korisnika objekata u Starom gradu i ostvarili su subvenciju od 25 posto, do iznosa od 20 tisuća kuna, informacija je iz gradskih služba.