Katedrala svetog Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske. Zbog svojih je iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog naslijeđa. Gradnja je počela 1431. i trajala je sve do 1536., a posvećena je 1555. godine. S obzirom na to da je sva izgrađena od kamena, od temelja do kupole, preko oltara do krstionice, te da je u njezinoj unutrašnjosti vrlo malo materijala koji su podložni gorenju, opasnost od izbijanja požara s katastrofalnim posljedicama zaista ne postoji, kažu naši sugovornici.
- Kad bi se dogodio požar u unutrašnjosti katedrale, da se na primjer zapali neko platno ili drvena klupa, našoj dežurnoj ekipi potrebno je 40 sekundi da krenu prema lokaciji. Do katedrale bismo stigli vrlo brzo, za koju minutu, ovisno o gužvi u prometu. U slučaju požara, govorim hipotetski, jedina problematična stvar mogla bi biti evakuacija ljudi iz crkve, posebno u sezoni kad je brojni turisti razgledavaju. Međutim, katedrala ima više izlaza i jedino bi možda došlo do panike među ljudima. Ponavljam, zaista su male mogućnosti da do većeg požara dođe i što se tiče gorivosti unutar same katedrale to je vrlo malo požarno opterećenje, kako mi vatrogasci to nazivamo. Pod požarnim opterećenjem podrazumijeva se broj gorivih stvari i njihova kalorična vrijednost, a njih je u katedrali doista malo - kaže Volimir Milošević, zapovjednik šibenske Javne vatrogasne postrojbe.
Iz tih razloga katedrala nije povezana s vatrodojavnom centralom, a ako bi se, nedajbože, požar u unutrašnjosti katedrale u bilo kojim okolnostima i dogodio, gasitelji stižu vrlo brzo, a u blizini katedrale imaju i hidrant. O izuzetno malim mogućnostima požara u šibenskoj katedrali govori i katedralni župnik don Krešimir Mateša.
- U katedrali je vrlo malo drvenog inventara. To su vrata, klupe, ispovjedaonice i jedan mali oltar. Sve ostalo je kamen i mi se zaista nemamo razloga plašiti požara - rekao nam je kratko.