Grad bez biljaka izgleda pusto i tužno, a takvu sliku pruža upravo Šibenik. Grad koji se diči turističkim uzletom, ne može se baš pohvaliti svojim zelenim površinama koje su, počevši od Perivoja Roberta Visianija preko rive do velikih betonskih pitara na Poljani, zapuštene i devastirane. Šibenska zelena pustoš nije promaknula ni popularnoj hrvatskoj vrtlarici Korneliji Benyovsky Šoštarić koja je Šibenik nedavno posjetila kako bi u sklopu projekta Posadi cvijet, probudi svije(s)t održala predavanje i radionicu o uzgoju biljaka u pitarima.
- Moram priznati, ulice Šibenika doista su puste, a balkoni i prozori beživotni. Upravo takvima opisala mi ih je i Vinka Protega iz udruge Terra koja je s Tinom Vickov iz agencije Šibenik PLUS pokrenula projekt. Stekla sam dojam da su Šibenčani danas zaokupljeni drugim stvarima i da ne razmišljaju previše o trivijalnostima poput uzgoja cvijeća. No nekada nije bilo tako. Ulice su mirisale na domaću kuhinju, rublje se sušilo na otvorenom, a prozori, balkoni, terase i ulice bili su ispunjeni mirisnim mediteranskim biljkama. Mislim da je to slika koju bi u svojim uspomenama voljeli ponijeti i turisti koji posjećuju Šibenik – ističe Benyovsky Šoštarić i dodaje kako biljke mogu povezati ljude i usto postati turistička atrakcija.
Puno je takvih primjera u urbanim sredinama, a jedna od zanimljivijih je priča o sadnji bosiljka u slovenskoj Izoli, gradiću sa sličnim, uskim uličicama bez sunca kao što su i šibenske u središtu grada, dodaje Benyovsky Šoštarić. Tamo su, stanari jedne uličice samoinicijativno počeli saditi bosiljak u lončanice na ulazima u svoje kuće. Postepeno je to postala ulica bosiljka, a grad je dobio i festival bosiljka u koji su se uključili i tamošnji ugostitelji pa je taj događaj postao nezaobilazan mnoštvu turista.
- Za ovakvu priču nije potrebno puno novca, dapače. Susjeda će dati susjedi reznicu ili sjeme, pripaziti na biljke, zaliti ih ako treba. Ipak, izuzetno je bitna i svijest o prostoru koji planiramo ukrasiti cvijećem, o gradu koji su gradili velikani arhitekture i umjetnosti. Tu ne smije biti mjesta neukusnim plastičnim posudama, aluminijskim folijama, šarenim krep papirima i sličnom. Saditi u takve posude bilo bi kao da prekrasnu sliku uokvirite stiroporom. Srećom, posude od terakote, elegantne su i nisu skupe, a i biljke su u njima mnogo zdravije – naglašava Benyovsky Šoštarić najavljujući u jesen svoj povratak u Šibenik kako bi vidjela hoće li se projekt sadnje cvijeća u staroj gradskoj jezgri zakorijeniti!
A prve promjene u šibenskoj zelenoj akciji mogle bi se vidjeti vrlo skoro, kaže Vinka Protega. Male, ali upečatljive. Naime, na sajmu cvijeća koji je bio organiziran u sklopu akcije Posadi cvijet, probudi svije(s)t prikupljeno je 7.000 kuna koje su građani donirali za kupnju pitara i cvijeća. Skroman je to iznos, jer lončanice od terakote, a takve će se nabaviti, nisu jeftine, ali za početak će biti i te kako poticajan! Prvi će pitari osvanuti u Zagrebačkoj iliti, Šibenčanima poznatijoj, Masnoj ulici.
- Još nismo točno utvrdili lokacije, ali jedan pitar postavit ćemo kod pravoslavne crkve, tamo gdje se sada nalazi kanta za smeće, ispod one lijepe kapare. Kako bi pitari izgledali atraktivnije i efektnije dogovorili smo se da zasadimo neku višu biljku, stablašicu poput bugenvilije ili slično, dok bi u "prizemlju“ posadili sezonsko cvijeće – rekla je Protega. Svjesna je kako je riječ o dugoročnom projektu uspjeh kojeg ovisi o tomu koliko i kako će ga ljudi prihvatiti, osobito stanari tog dijela grada i korisnici poslovnih prostora. Ali, nema odustajanja, poručuje Protega.
