'Kada su krenula uhićenja odgovonih za kriminal u TLM-u pomislio sam - 'Ovo mi je draže nego da mi netko sada da milijun kuna! Nadamo se da policija i DORH neće stati na ova četiri imena - nisu samo četiri čovjeka mogla ukrasti 50 milijuna eura '

'Kada mi je javljeno da je postupak krenuo – a mjesecima znajući da je istraga utvrdila osnovanost djela za koja smo podnijeli kaznenu prijavu - moja prva reakcija bila je tog trenutka takva da sam pomislio – Da mi netko sada da milijun kuna, ovo mi je draže!' - kazao je Ozren Matijašević, predsjednik HURS-a, na tiskovnoj konferenciji koju je Hrvatska udruga sindikata upriličila u Šibeniku povodom uhiećenja odgovornih za kriminal u TLM-u protiv koji su sindikati još prošle godine podigli naznenu prijavu.
'Kada smo sve isrcpili, a nije bilo pomoći jer se kriminal i dalje odvijao, a oštećeni su bili i država, i radnici, i njihove obitelji podnijeli smo kaznenu prijavu. Iako je kriminal bio vidljiv iz aviona, mjeseci su prolazili a nije bilo reakcije. Istodobno, s tom prijavom, podnijeli smo i još nekoliko kaznenih djela za sličan kriminal u drugim slučajevima, diljem Hrvatske. I mi ispadamo redikuli, ljudi koji olako posežu za kaznenim prijavama i gubimo vjerodostojnost, ispadamo lakrdijaši. I zato nam i ovaj jedan pokrenuti postupak vraća obraz i kredibilitet. I zato danas nitko nije sretniji od nas' – dao je sebi oduška Matijašević.
Svi su bili za Pejčinoskog
Čelnik HURS-a podsjetio je i kako su 2012. godine kada se održavao sastanak, od 30-ak ljudi samo on i Zdravko Burazer iz sinidkata bili za to da TLM umjesto danas optuženih oca i sina Pejčinoskog preuzme švicarska Montana. 'Protiv nas je tada pokrenuta haranga, a počelo je ovo bezakonje. Nismo šutili, javno smo iznosili u više navrata procijenjenu štetu, a novinari su to prenosili. Iz uprave su dolazili demanti, nazivalo nas se lažovima. Sada se vidi tko laže' – kazao je Matijašević, ističući kako na te javne nastupe institucije nisu reagirale. Nakon obijanja kancelarija, 2015. godine šalje se USKOK-u, DORH-u, MUP-u šalju se na nekoliko stranica navodi s procjenom nastale štete. 'Očekivali smo da će po službenoj dužnosti policija i DORH reagirati, ali nisu. TLM, presa i valjaonice bile su pred stečajom. U isto vrijeme plaćenici šetaju okolo i šalju lažnu nadu o česškom fondu, s ciljem da se danas jedan od optuženih i dalje nalazi u fotelji, da provodi ovakve radnje, da bogati sebe i svoju obitelj, a što će poslije njega biti istinski potop, nije ga briga'.
Matijašević je podsjetio kako su se plasirale i laži da Čehe podržavaju i Jadranska banka, ministri i ministarstva, pa su se nakon toga podijelile i radničke udruge i radnički predstavnici. Ispada da su jedni direktno držali ljestve kriminalu i kriminalcima. 'Zato smo 2016. pošto institucije nisu djelovale podnijeli kaznenu prijavu protiv odgovnih osoba, u razdoblju od 2009. do 2014. opisom sedam djela. U više navrata smo javno istupali, da bi početkom ove godine dobili konkretna saznanja da je policija u svemu onom što je dotada obradila potvrdila ispravnost naših navoda iz kaznene prijave. Onda smo se suočili sa situacijom da je kadar DORH-a nedostatan da u isto vrijeme obrađuje ovaj slučaj, pored prioriteta koje su imali prije – slučaj kapetana Dragana i požara na Kornatima, pa je uradak policije par mjeseci stajao i čekao da se stvar pokrene.' - naveo je Matijašević, otkrivajući da je i ove godine u travnju poslao požurnicu glavnom državnom odvjetniku RH.
Fiktivne reklamacije i rabati
Od sedam djela koje je sindikat naveo u prijavi, četiri su zasad predmet optužnice, a Matijašević se nada, i međunarodne tjeralice. ' O tim djelima neću govoriti, ali hoću o onima koji - zasad - nisu dio optužnice. Na ime, u najvećem dijelu fiktivnih,reklamacija u iznosu od 46,3 milijuna kuna nanesena je šteta TLM-u. Ako se tome dodaju iznosi na ime rabat – skonto od skoro 22 milijuna kuna i rabat od 8,3 milijuna kuna dolazimo do iznosa od deset milijuna eura. Tog iznosa ne nalazimo u podignutoj optužnici. Ne nalazimo ni omogućavanje otpisa potraživanja za isporučenu robu, a neimanjem odgovarajućih instrumenata osiguranja naplate, TLM je oštećen u slučaju talijanske firme ICHMET METALI u iznosu od dva milijuna eura, te londonske tvrtke Tramet za milijun eura. Također, sklapanjem štetnih ugovora raznim trgovačkim društvima koja su izvodila radove u krugu TLM-a – građevinski, ličilački radovi, saniranje vodovodnih instalacija – na ime znatno većih iznosa od tržišnih nanesena je šteta TLM-u u korist pojedinaca koji su, po pričama, od izvođača radova za poklon dobili i – stanove' – naveo je Matijašević, zaključno upućujući poziv policiji i DORH- da do kraja istraže sve ono što su sindikalisti naveli. 'Očekujemo da će se otkriti još odgovornih osoba, da će ih se sankcionirati i primjereno kazniti, a ne vidim nikakvog opravdanog razloga da se ne ide i u blokiranje imovine kako bi se opljačkani porezni obveznici bar djelomično imali od čega naplatiti. '
Tko je doveo Shamiza?
Zdravko Burazer, predsjednik Nezavisnog sindikata SLAP, nasljednika Hrvatskog sindikata metalaca, koji je također u HURS-u, kazao je kako je bivšim radnicima TLM -a, posbeno onima koji nisu našli posla i nastavili raditi u IMPOL-u ipak neka zadovoljština što će netko na koncu odgovarati za ono što se njima dogodilo. 'Mi u sindikatu ne likujemo nad progonima, ali očekujemo da sva protupravno stečena imovina mora biti vraćena, da je oni koji su tu imovinu protupravno stekli moraju vratiti kako bi se iz nje namirili radnici. Društva koja su u vlasništvu obitelji Pejčinoski u trenutku odlaska iz TLM-a ostali su dužni 4,2 milijuna eura. Kad bi oni vratili samo taj dug, robu koju su uzeli a nisu platili, o tome postoji dokemntaciju, samo kad bi se to platilo, svi radnici TLM-a bili bi isplaćeni za otpremine i sve ono što je bilo utvrđeno na skupštini vjerovnika' - istakao je Burazer, očekujući kako će daljnja istraga u TLM-u pokazati znatno više nego što je policija dosad prezentirala.
'Voljeli bi, primjerice, saznati tko stoji iza dolaska Igora Shamiza. To je jedna faca koju je netko našao, doveo je tu, orkestrirano, da sve ovo za što se optužuju pojedinci bude poravnano zemljom. Zato im nije bio u interesu ni opstanak TLM-a, ni IMPOL, priča o češkim fondovima bila je izmišljena samo da se dobije na vremenu, jer su očekivali ako nestane TLM, nestat će i svih drugih priča. Na njihovu nesreću, ništa nije nestalo, a kroz priču o Shamizu, puno toga će se saznati.' - kazao je Burazer.
Brodnjak nema veze s IMPOLOM
Burazer je isto tako želio kazati kako Andrasz Brodnjak, kojeg se spominjalo kao slovenskog državljanina, unatoč tome nikakve veze nema s IMPOL-om. 'Brodnjak je čovjek koji je bio angažiran u izradi kojekakvih elaborata, on i njegov otac su bili angažirani kao nekakvi savjetnici, sa svojim firmama. On je bio prvi koji je govorio o višku od 150 ljudi u valjaonicama, i s obzirom na koji je način o tome razgovarao sa sindikatima, s kojom lakoćom kao da se ne radi o 150 ljudi i sudbina, mislim da ne zaslužuje ništa nego da ga u lisicama vidimo kako ga dovode u Hrvatsku pred lice pravde. I ja mu to od srce želim. Njemu i svima ostalima koji su sada spomenuti, a i onima za koje se nadam da će istraga spomenuti da su bili umiješani u sve ovo. Jer sumnjam da su samo četiri čovjeka mogla sve ovo napraviti. ' - kazao je Buirazer, ističući kako su sindikalne procjene o visini štete u TLM - veće, čak 240 u odnosu na policijskih 170 milijuna kuna. Matijašević je bio još eksplicitniji, pa je kazao da je policijska procjena štete 25 milijuna EUR-a, a sindikalna i do 50 milijuna u istoj valuti. Isto tako, Matijašević je naveo kako su u sindikalnoj prijavi protiv odgovornih osoba TLM-a u navedenom razdoblju, pored Tonča Kandida, Marka i Lorana Pejčinoskog - a koje policija nije optužila ni za kakav kriminal - navedena još i imena Branimira Lepura, Miroslava Šupe i Cristiana Czernicha.