Anita Babačić, ravnateljica JU Priroda: Imperativ je ograničiti broj posjetitelja u jednome danu, a ne eksploatirati nesmiljeno ono što je pod zaštitom  UNESCO-a. Toga ćemo se pridržavati 

Od turizma kao glavne dalmatinske žetve žive i šibenski brodari, no neki od njih žale se da im od novca koji će se okrenuti na ovogodišnjem UNESCO-ovu šibenskom hitu, Tvrđavi sv. Nikole, neće dopasti ni mrve.
- Županijska JU "Priroda", koja upravlja tvrđavom i šetnicom u Kanalu sv. Ante monopolizirala je prijevoz posjetitelja. Samo jedan brod vozi ih s gata Krka i nikom drugom nije dopušteno pristajanje uz rivu na tvrđavi.

Jednako i legalnim prijevoznicima, obrtnicima koji uredno plaćaju porez i žive od svoga posla na moru! - nezadovoljan je jedan šibenski brodar, čiji su podaci poznati redakciji. Odlučio je ipak ostati anoniman, strahujući od inspekcija, koje obično, tvrdi, običavaju pokucati na vrata svakome tko odluči javno kritizirati postupke institucija sustava.

Iz njegovih riječi još jednom se potvrđuje percepcija dobrog dijela građana o uvezanosti stranaka i javnih ustanova prilikom dodjele poslova, čak je to kazao i jednome svome gostu, Rusu, kada mu nije mogao ispuniti želju i iskrcati ga da razgleda tvrđavu. Dakako, bilo bi to jedino s kupljenom ulaznicom, podvlači, no one se prodaju isključivo na jednom, službeno određenom brodu.
- Mome gostu nikako nije bilo jasno kako je to moguće ako legalno poslujem, pa sam mu objasnio da bih za dozvolu pristajanja trebao biti član HDZ-a, u jako dobrim odnosima s političarima koji o tome odlučuju. A ja tako ne igram! - naglašava ovaj brodar.
Kao građanin koji je branio Šibenik u ratu i poduzetnik s urednim poslovanjem, zbog toga se osjeća diskriminiran i sva je sreća da ima drugih krstarenja te ga strogo kontrolirani prijevoz do tvrđave financijski ne pogađa.

Ne trošiti riječi

Ipak, revoltira ga što od vrhunskog spomenika kulture i njegove privlačne oznake svjetske baštine koristi imaju samo odabrani, ustvrdio je. Doduše, on se u startu nije natjecao za prijevoznika u suradnji s JU "Priroda" jer ne ispunjava osnovni uvjet, a taj je brod sa stotinu sjedećih mjesta i manje od 50 bruto registarskih tona. Njegov je licenciran za dvostruko manje putnika, no zašto nije angažirano više takvih plovila umjesto samo jednog, logera "Ždrelac", koji u špici sezone dnevno u pet navrata vozi posjetitelje na đite do Sv. Nikole s vodičem?

Na pitanje ne bi li omogućeno pristajanje svakome na omanjoj rivi uz tvrđavu stvorilo neopisiv nered, odmahuje rukom riječima da bi dijete moglo organizirati pristajanje bez trzavica i da to nije pravi argument za monopoliziranje prijevoza kojem svjedočimo. Uostalom, riva na tvrđavi pomorsko je dobro i svakom bi trebala biti na raspolaganju – izvukao je taj brodar i zadnji argument u prilog iznesenih zamjerki.

Anita Babačić, ravnateljica JU-a "Priroda", već se suočila sa sličnim negodovanjima i poznati su joj (protu)argumenti nekih prijevoznika, pa i oni s predznakom političkih namještaljki. Na potonje je kaže, u ovom slučaju najbolje ne trošiti riječi i nikom neće popustiti, najmanje ne u prvoj, pokusnoj sezoni. Tim više jer na jesen treba podnijeti izvješće UNESCO-u o poduzetim mjerama za tzv. upravljanje posjetiteljima na Sv. Nikoli.

- Mi smo tvrđavu otvorili za razgledavanje u godini kada UNESCO od NP-a Plitvice zahtijeva da posjetitelji kupe ulaznicu dva dana ranije, čak i da najave sat kada će doći! Prema tome, na područjima i građevinama s prestižnom oznakom pripadnosti svjetskoj kulturnoj baštini imperativ je ograničiti broj posjetitelja u jednome danu, a ne eksploatirati nesmiljeno ono što je pod zaštitom. Toga ćemo se pridržavati - rezolutna je Babačić, unatoč razumijevanju zahtjeva lokalnih brodara, poput iznesenog.

- Jasno nam je da je svakom do posla i zarade, međutim ne bi bilo moguće kontrolirati uredno pristajanje uz rivicu od svega 15 metara na tvrđavi - sa sigurnošću ravnateljica dijeli stav kapetana Baljkasa, uz čiju pomoć je i osmislila takav režim prijevoza posjetitelja. Raspisali su javnu nabavu za uslugu prijevoza - a ne koncesiju - vodeći računa da brod ima barem stotinu mjesta, a ne manje, također zbog vrlo frekventnog pomorskog prometa u Kanalu sv. Ante, najgušćeg na obali, gdje se broj dnevnih uplovljavanja kreće i do vrtoglavih 1800 u punoj sezoni, objašnjava. Uvjet da plovilo ima manje od 50 bruto registarskih tona propisan je iz praktičnog razloga jer brodovi te nosivosti ne moraju čekati na zeleni signal koji se uključuje sa svjetionika Jadrija u jedinom hrvatskom gradu s pomorskim semaforom!

Kraj neredu

- Mislim da su javnosti dobro poznate kavge kakve zameću cestovni i pomorski prijevoznici kada nema reda i pravila, a mi to nipošto ne želimo dopustiti. U svakom slučaju, nastavlja Babačić, došao je kraj neovlaštenim obilascima tvrđave po cijeni od 350 kuna, što su neki brodari organizirali i dok su trajali radovi prije službenog otvorenja tvrđave za posjetitelje 15. lipnja. Time su ometali radnike i ugrožavali sigurnost sviju koje su dovodili. A kada gosti nisu bili aktualni, tada su na rivu dovozili tapisone iz apartmana, da ih operu u moru.
To više nije moguće, no prilike za sve brodare bit će kada za dvije godine otvorimo kopneni prilaz tvrđavi sv. Nikole i osposobimo uvalu Minerska za posjetiteljski centar. Tada će, uz prethodnu najavu, pristajanje biti svakom omogućeno, kazala je Anita Babačić.