Znate li koliko dugo trebate čuvati kaznu za parking i druge račune? Evo popisa, ali neke stvari mogle bi vas iznenaditi

Koliko dugo treba čuvati plaćene račune? Vjerojatno ste se nebojeno puta upitali, a kako biste bili sigurni da ste platili konkretan račun, predlažemo da čuvate račune i odreske provedenog plaćanja, piše Zgradonačelnik.hr.  Ako plaćate internet (ili mobilnom) bankarstvom bilo bi dobro na same uplatnice upisati datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fascikl s ostalim računima i odrescima. 

Sve više računa stiže nam i mailom ili obavijest da je račun kreiran te ga je potrebno ‘povući‘ sa servisa te tvrtke. Takve račune, primjerice, šalju HEPI, GPZ Opskrba, mobilni operateri i tako dalje. U većini slučajeva je riječ o uslugama koje sami očitavate. Tada ne bi bilo loše te račune spremiti u računalo kada ih platite, da ih imate za svaki slučaj. Važno je naglasiti da ćete u aplikacijama tih tvrtki vidjeti oznaku plaćeno ili ćete dobiti obavijest da ste platili. 

Čuvanje računa

JEDNU godinu:

• isporučena električna energija
• isporučena toplinska energija
• plin
• voda
• dimnjačarske usluge
• telefon i internet
• mobitel
• održavanje čistoće
• isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva
• radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika
• pošta, telegraf i telefon za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima
• pretplata na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena

TRI godine:

• komunalna naknada
• pričuva
• grobna naknada
• dopunsko zdravstveno osiguranje
• najamnina
• naknada štete

PET godina:

• kazna za parking
• ugovori o osiguranju života 

ŠEST godina

• porezna obveza

DESET godina:

• obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela

No, uvijek postoji ali, pa stručnjaci i financijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i dulje od spomenutih dokova. Naime, znalo se događati da građani čuvaju račun (odrezak plaćenog računa) godinu dana, nakon čega bi ga bacili, a tvrtka bi pokrenula ovrhu unutar tog razdoblja. Ako se to dogodi, rješenje (prijedlog) o ovrsi često zna doći građaninu na adresu nakon tog perioda.

A onda se događa situacija da građanin nema dokaz plaćenog računa (jer ga je bacio), a ne može se pozvati na zastaru jer je tvrtka reagirala dok ona nije nastupila.

Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju DESET GODINA. Zašto? Zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za ovrhu. 

Važno je napomenuti da se zastara ne podrazumijeva nego se potrošač na nju treba pozvati tvrtki koja je izdala račun, i to pisanim putem. U slučaju pokretanja postupka prisilne naplate pred javnim bilježnikom ili sudom potrošač treba uputiti prigovor da će se pozvati na pravo na zastaru, poručili su iz Zgradonačelnika.