Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je u nedjelju o novih 2179 slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj u protekla 24 sata, što je nešto manje nego dan prije kada ih je bilo 2769.
Prednjači grad Zagreb s rekordna 924 slučaja, a Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" iz Zagreba izvijestio je u nedjelju kako je od ukupnoga broja testiranih na SARS-CoV-2 pozitivno bilo čak njih 42,6 posto. U odnosu na Zagreb, brojka od nedjelje u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je deset puta manja, ukupno 99 novooboljelih.
Prema nedjeljnom izvješću, u protekla 24 sata imali smo 16 preminulih, a oporavila se 2221 osoba. Na bolničkome je liječenju bilo 1097 ljudi, što je porast u odnosu na subotu kada ih je bilo 1049. Na respiratoru je 81 osoba, jedna manje nego u subotu.
Hrvatska se trenutačno, prema najnovijim podacima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), nalazi na osmome mjestu u Europi kako po stopi zaraženih, tako i po stopi smrtnosti na 100.000 stanovnika u proteklih 14 dana. Podaci pokazuju da 14-dnevni kumulativni broj slučajeva COVID-a u nas iznosi 602 na 100.000 stanovnika, u Belgiji 1702, a u Sloveniji 1085, dok je, primjerice, u Finskoj 51. Stopa smrtnosti u nas je 4,7 na 100.000 stanovnika, a u Češkoj 17,8, dok je u Sloveniji manja nego u Hrvatskoj i iznosi 3,7.
Nova 'zaključavanja'
Međutim, unatoč tomu što se broj zemalja koje uvode policijski sat i manje-više strogi "lockdown" sve više širi, čak i u onima koje imaju povoljniju situaciju nego mi, u Hrvatskoj zasad još uvijek nema naznaka da će se to dogoditi. Listi zemalja poput Njemačke, Francuske, Španjolske, Belgije i niza drugih koje su se odlučile na novo „zaključavanje“, sličnim su se najavama ovaj vikend priključile Engleska i Austrija. U Austriji se policijski sat uvodi od 20 sati navečer do 6 ujutro, a u Engleskoj će se novi "lockdown" uvesti za sljedećih mjesec dana, iako će fakulteti i škole ostati otvoreni.
U nas se i u znanstvenoj zajednici vode polemike o potrebi uvođenja rigoroznijih mjera u cilju zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom, odnosno "lockdowna". Međutim, znanstvenici poput prof. dr. sc. Gordana Lauca, člana Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, nisu tome skloni, barem ne u ovom trenutuku.
Prof. dr. Gordan Lauc kazao je u intervjuu za HRT-ov portal kako u Hrvatskoj imamo „dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju“ te da se to „najbolje oslikava u činjenici da, unatoč tome što je Hrvatska čitavo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi, mi danas imamo značajno manje zaraženih ljudi na milijun stanovnika nego, recimo, Češka, Belgija ili Slovenija“.
Također, istaknuo je kako kao primjere možemo uzeti Argentinu, Peru, europske gradove poput Manchestera, u kojima je "lockdown" dao skromne rezultate. Zamolili smo prof. dr. Lauca da te tvrdnje pojasni za naš list te iznese procjene u kojem bismo trenutku i mi mogli posegnuti za tom mjerom.
Učinkovita mjera
- Nema nikakve dvojbe da se virus može širiti samo kada su ljudi u bliskom fizičkom kontaktu i da prekid kontakata među ljudima prekida transmisiju virusa. No, veliko istraživanje koje je nedavno provedeno na rezultatima 131 zemlje pokazalo je da mjere nametnute od strane vlade uglavnom nemaju velik učinak – ističe prof. dr Lauc.
Jedina doista učinkovita mjera je zabrana većih okupljanja, dok sve druge imaju bitno manji učinak, dodaje on.
- Problem je u tome što ljudima ne možete nametnuti oprez pa, primjerice, ako zatvorite kafiće, oni će se družiti i piti sjedeći na klupici. Od zabrana je puno učinkovitije ljudima objasniti što su stvarno riskantne situacije i ako će svatko od nas, ili barem većina nas, paziti što radi, efekt na usporavanje epidemije bit će značajan – kaže Gordan Lauc. Kao jedan od poučnih primjera neučinkovitog "lockdowna" navodi Argentinu.
- Nakon pet mjeseci vrlo strogih zabrana smrtnost je ondje dostigla, a vjerojatno će i premašiti, smrtnost u Brazilu, u kojem nije bilo tako strogih mjera. Nešto bliži primjer je i Manchester, koji ima sličan broj slučajeva kao i Zagreb, a već tjednima ima jako stroge mjere – objašnjava profesor Lauc.
- Što se Hrvatske tiče, mislim da neće biti potrebe za daljnjim pooštravanjem mjera jer već sada vidimo naznake prestanka porasta broja slučajeva, a najnoviji set mjera još nije ni mogao početi djelovati. Naravno, to jako ovisi o tome kako ćemo se svi mi ponašati sljedećih tjedana, jer će, ako dođe do pogoršanja situacije, ipak biti nužno daljnje pooštravanje ograničenja i zabrana – zaključuje prof. dr. Gordan Lauc.
Nenad Bakić: Pada broj slučajeva
Hrvatski poduzetnik i matematičar Nenad Bakić objavio je u nedjelju na Facebooku kako danas prvi put od početka drugog vala epidemije koronavirusa Hrvatska bilježi pad broja slučajeva novozaraženih na tjednoj razini.
- Samo prije tjedan danas imali smo stope od oko 100 posto rasta – podsjeća Bakić, koji je priložio i grafikone koji potkrepljuju kako se ne radi o dnevnom, nego o tjednom trendu.
- Današnji dan, čini se, nije 'freak accident' jer stope jako padaju već nekoliko dana. Broj testiranja je sličan – ističe N. Bakić. Dodao je i kako se broj hospitaliziranih zadnjih dana stabilizirao na sedam posto u odnosu na broj aktivnih slučajeva, što indicira da ne propuštamo 'uloviti' epidemiju premalim naglaskom broja slučajeva.
- Stavimo ove stvari i u kontekst. Da nam je netko rekao kako ćemo u ovom roku spasti na samo 50 posto tjednog rasta, rekli bismo da je to fantastično, zar ne? Vjerujem da se ovakvom razvoju vesele upravo oni koji su bili najpesimističniji i stoga tražili 'lockdown' - poručuje Bakić.
Škole: Manji broj zaražene djece
Nakon ovotjednog značajnog rasta broja djece pozitivne na koronavirus te one kojima je izrečena mjera samoizolacije, u nedjelju su brojke u obje 'kategorije' počele padati - pokazali su podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Tako smo početkom ovoga tjedna, u ponedjeljak 26. listopada, imali 1158 djece u dobi od 0 do 18 godina pozitivne na koronavirus, a njihova se brojka do subote popela na 1640. U nedjelju je, pak, broj pozitivne djece smanjen u odnosu na dan ranije te iznosi 1613. Njih 1460 (u subotu 1480) školske je dobi od 7 do 18 godina, dok je broj onih uzrasta od 0 do 6 godina u subotu iznosio 160, a u nedjelju 153.
Početkom tjedna imali smo čak 10.447 djece od 0 do 19 godina u samoizolaciji, u subotu njih 9786, a u nedjelju 8908. U nedjelju je u samoizolaciji bilo 7248 djece učeničke dobi od 7 do 19 godina (u subotu 7938), a one od 0 do 6 godina 1660 (dan prije 1848).
Naravno, tek treba vidjeti hoće li se trend pada nastaviti, a podsjetimo i kako su u ponedjeljak i utorak učenici osnovnih i srednjih škola na kratkotrajnim jesenskim praznici.