Nakon Trumpovih raketnih napada na Siriju, cijene nafte na svjetskom tržištu iznova su dosegnule rekordne iznose.
Na europskom tržištu nafta je poskupjela 8,2 posto, ili na 72,6 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu skočila 8,6 posto, tj. na 67,4 dolara. To su najviše razine cijena nafte u zadnje četiri godine, a neki analitičari procjenjuju da će – kako zbog niskih ukupnih zaliha sirove nafte, tako i zbog aktualnih napetosti na Bliskom istoku – cijene u razdoblju pred nama i dalje nastaviti rasti.
Nama referentni mediteranski bazen tek očekuje korekcija zbog globalnog rasta, što bi domaću cijenu litre benzina moglo ekspresno prebaciti preko psihološke granice od 10 kuna.
Sirija baš i nije među većim proizvođačima nafte, ali napetosti u široj naftonosnoj regiji itekako utječu na redovitu distribuciju i produciraju probleme s opskrbom.
Dodatnu potporu rastu cijena dala je svojom izjavom i Organizacija zemalja izvoznica crnog zlata (OPEC), nedavno ustvrdivši da se višak globalnih zaliha nafte gotovo istopio. U mjesečnom izvješću zemlje OPEC-a navode da je proizvodnja u ožujku pala na 31,96 milijuna barela dnevno, odnosno da je smanjena za 201 tisuću barela dnevno u odnosu na veljaču.
Cijene goriva u susjednoj Bosni i Hercegovini od jučer su već povećane, te se sve manje isplati odlaziti iz Hrvatske na izlete u tu državu samo radi punjenja rezervoara. Na pojedinim benzinskim crpkama u Federaciji BiH litra dizela je skuplja u prosjeku za pet feninga, a u Republici Srpskoj litra eurosupera i do 15 feninga.
Uzrok povećanja distribucijskih cijena je rast cijena barela sirove nafte na svjetskom tržištu, poručili su iz Ministarstva trgovine FBiH.
Cijena nafte je na svjetskom tržištu u razdoblju od 2000. godine do danas ušesterostručena. Promjene u cijeni nafte itekako su povezane sa svjetskom ekonomijom i često su detektirane kao uzrok inflacije i recesije: nafta je moćno političko i ekonomsko sredstvo koje se koristi za ostvarivanje geopolitičkih i geoekonomskih interesa. Recentni rast BDP-a nakon dugih godina recesije Hrvatska u velikoj mjeri može zahvaliti manjim troškovima za uvoz nafte i naftnih derivata te se značajniji porast cijena ovih energenata itekako može fatalno odraziti na naša ukupna gospodarska kretanja.
Iranski ogranak priče
"S obzirom na brojne potencijalne uzroke poremaćaja u opskrbi i tek malobrojne naznake da bi se aktualna previranja na tržištu u dogledno vrijeme mogla smiriti, trgovci i dalje plaćaju premiju na geopolitički rizik", kaže Stephen Innes iz singapurske brokerske kuće OANDA.
"Cijene nafte trebale bi i dalje dobivati potporu od kupnji... u najmanju ruku do roka za nuklearni sporazum s Iranom (12. svibnja), a možda i do kraja 2018. godine", dodaje Innes.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je povlačenjem iz sporazuma s Iranom i šest zapadnih sila najkasnije do 12. svibnja ako Kongres i europski saveznici ne pomognu u rješavanju njegovih nedostataka kroz sklapanje nove verzije dogovora.
Ako Washington ne produlji izuzeće od sankcija, Iran bi se mogao suočiti s teškoćama pri izvozu nafte.
Protuteža geopolitičkim napetostima američka je proizvodnja, koja je od sredine 2016. godine skočila gotovo za četvrtinu, najvećim dijelom zahvaljujući proizvodnji iz škriljevca.
"Na jednoj je strani geopolitika, koja podupire cijene, ali mislim da temeljni faktori nisu tako uvjerljivi kao što mnogi misle", ističe Tamas Varga iz PMV Oil Associatesa.
"Ne kažem da cijene nafte neće još više porasti zbog situacije u Siriji, ali smatram da se aktualni uzlet temeljen na geopolitičkim razlozima ne može održati ako ne rezultira stvarnim poremećajem u opskrbi."