Kako bi, prije svega, upozorili roditelje i osvijestili im spoznaju koliko prekomjerna uporaba mobitela može ostaviti traga na psihi njihovih potomaka, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) su u suradnji s ravnateljima osnovnih škola i njihovim stručnim suradnicima s područja grada Splita održali okrugli stol “Mobilni uređaji i mentalno zdravlje djece”.
Na incijativu Aktiva ravnatelja osnovnih škola grada Splita kojim predsjedava Davor Šimić, ravnatelj Osnovne škole “Lokve-Gripe”, a u cilju donošenja odluka o unaprjeđenju mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih na području grada Splita, sudionici okruglog stola iznijeli su cijeli niz rezultata istraživanja, ali i vlastitih iskustava iz obrazovnih ustanova, u prilog jednoj od gorućih tema među djecom i mladima. Tehnologija je toliko uzela maha da u potpunosti mijenja njihove svakodnevne životne navike, a utječe i na nastavni proces.
Mentalni poremećaji
- Slabiji je fokus, izostaje socijalizacija, pojavljuje se cyberbullying, koji pak vodi u anksioznost. Dolazi i do poremećaja hranjenja, mladi imaju iskrivljenu sliku o sebi, javlja se “digitalna demencija” - upozorio je, među ostalim, dr. sc. Željko Ključević, dr. med., spec. psihijatrije, govoreći o epidemiji pametnih telefona, koji djeci i mladima u velikoj mjeri služe za zabavu, igranje igrica, korištenje društvenih mreža...
Njihova pretjerana uporaba često vodi u rizična ponašanja - djeca su izložena vršnjačkim izazovima i nasilju, povlačenju u sebe i samozljeđivanju, konzumaciji neprimjerenih sadržaja, ali i online kockanju.
- Uporaba digitalnih uređaja je u značajnom porastu, a zabilježen je i porast kako ovisnosti o njima, tako i posljedica koje njihovo korištenje ostavlja na mentalno zdravlje, ali i doprinosi porastu nasilja među vršnjacima i rastu pretilosti među djecom uzrokovanom tjelesnom neaktivnošću - kazala je doc. prim. dr. sc. Željka Karin, dr. med., spec. škol. medicine. Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-a istaknula je kako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima neke teškoće mentalnog zdravlja.
U Hrvatskoj 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Ovdašnji podaci ukazuju na porast rizika za mentalno zdravlje adolescenata uz naznake kako se sve više “spuštaju” i na mlađu dob.
Jačanje svijesti
- U Hrvatskoj je to negdje preko 11 posto djece u toj dobi. U Europi je to više od 16 posto djece, a na svjetskoj razini više od 13 posto djece ima određene teškoće s mentalnim zdravljem.
Istraživanje Health Behavior School Children (HBSC), u kojemu je Hrvatska sudjelovala u skupini od 45 zemalja (imamo rezultate za 2018., proteklo četverogodišnje razdoblje, uskoro ćemo imati i nove), pokazalo je kako više od 80 posto 15-godišnjakinja i skoro 70 posto 15-godišnjaka koristi digitalne uređaje u komunikaciji sa svojim prijateljima i vršnjacima - rekla je dr. Željka Karin, navodeći kako do 60 posto male djece i 13-godišnjaka koristi taj vid komunikacije.
Njihov boravak pred ekranima, ali ne u svrhu edukacije, traje više od dva sata dnevno, što ih izlaže riziku mentalnog zdravlja, smanjenoj komunikaciji s roditeljima i vršnjacima.
- Nema se više vremena za jačanje obiteljske atmosfere. Škola ima svoje granice i određuje pravila, ali prije svega se ovom temom trebaju pozabaviti roditelji i obitelji, potrebno je jačati svijest koliko je važno ne koristiti mobitele u kućnoj, obiteljskoj atmosferi.
Mame već od dojenačke dobi daju djeci mobitele u ruke i onda se djeca navikavaju da je takvo što normalno. To nije dobro za njihov psihički razvoj, jer dijete dobiva samo podražaje i slike s jedne strane, a nema komunikaciju.
Kupovanje skupih mobitela i ostalih digitalnih uređaja je postalo stvar prestiža i dominacije, roditelje bi uistinu trebalo educirati, a škole trebaju dodatno jačati sportske i ostale društvene aktivnosti kako bismo svi zajedno sačuvali mentalno zdravlje naše djece - istaknula je dr. Karin.