Vraćaju li se ljetni i jesenski popravni rok umjesto omraženoga dopunskog rada za učenike kojima je na kraju nastavne godine zaključena jedinica?
Pitanje je to koje je ponovno aktualizirano ovih dana nakon što je slučaj "prve majke" Sanje Musić Milanović, odnosno sadržaj njezina e-maila vodstvu zagrebačke Klasične gimnazije koju pohađa njezin sin, pokrenuo lavinu polemika o nizu anomalija koji pogađaju naš odgojno-obrazovni sustav.
Jedna od njih, prema tvrdnjama prosvjetara, svakako je dopunski rad za učenike sa zaključene do dvije jedinice, koji je umjesto dotadašnjeg ljetnog i jesenskoga popravnog roka još 2014. godine uveo Vedran Mornar, tadašnji ministar obrazovanja u vladi Zorana Milanovića.
Niz propusta
Dopunski je rad izazvao niz kritika iz škola, ne samo zbog toga što se kao oblik produžne nastave organizira nakon završetka nastavne godine za učenike sa zaključenim jedinicama i to u trajanju od 10 do čak 25 nastavnih sati, nego i zbog toga što na kraju te naporne "balade" isti nastavnik koji je jedinicu učeniku zaključio sada sam s njim treba nadoknaditi rupe u znanju koje ovaj nije uspio svladati u proteklih 35 tjedana tijekom nastavne godine.
I ne samo to. Nakon tog posla, isti taj nastavnik potpuno sam ispituje tog učenika i zaključuje mu, ili ne, višu ocjenu.
Nekadašnji popravni rokovi izgledali su tako da bi se za učenika koji je pao određeni predmet 15 dana nakon završetka nastavne godine organizirao ljetni popravni rok, gdje bi on odgovarao pred tročlanom komisijom (obično predmetni nastavnik, kolega iz istog predmeta i razrednik), a ako i tada ne bi uspio položiti taj predmet, dobio bi šansu za prolaz još na jesenskom popravnom roku, obično krajem kolovoza.
Sadašnji sistem "kadija te tuži, kadija ti sudi", kažu prosvjetari, ima niz propusta, nepotrebno opterećuje nastavnike, a činjenica je i da se mnogi od učenika na takvom produženom poučavanju uopće ne pojave. Da su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja skloni promjenama postojećeg rješenja otkrio je ovih dana državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, koji je gostujući u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" potvrdio kako se razmišlja o povratku ljetnog i jesenskoga popravnog roka u sklopu predstojećih izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama.
- Slažem se, to ćemo ispraviti, treba vratiti ljetni i jesenski rok. I naravno, treba opravdati ocjenu, pa bila ona i dvojka. Niti dva posto učenika u srednjim školama danas ne pada razrede - upozorio je Paljak.
Peticija za ukidanje
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja provjerili smo dokle se odmaklo u pronalaženju konkretnog rješenja i je li izvjesno da će dopunski rad biti potpuno ukinut, no uputili su nas kako je cijeli proces još u tijeku. To znači da su svi ishodi mogući – od toga da se potpuno ili djelomično ukine dopunski rad, do toga da se ide na neku varijantu kombinacije dopunskog rada i povratka ljetnog i jesenskoga popravnog roka.
U svakom slučaju, prosvjetari su složni kako dopunski rad u ovakvom obliku nema nikakvog smisla. Nastavnička grupa "45 minuta" još je prije godinu dana pokrenula peticiju za njegovo ukidanje, koju je dosad potpisalo gotovo 2500 nastavnika.
- To je potpuno degradirajuća i omalovažavajuća zakonska odredba. Dopunski rad je samo eufemizam za darivanje ocjena. U zemlji odlikaša dopunski rad nije ništa drugo do kazna nastavniku s minimumom kriterija. Otkad je uveden do danas dopunski rad, zapakiran lukavo u "ostale poslove nastavnika", pretvorio se u "ostale obveze samo nekih nastavnika" - upozorava osnivačica i administratorica grupe "45 minuta" riječka profesorica Tamara Šoić, koja je ovih dana ponovno pozvala na ukidanje dopunskog rada i potpisivanje peticije.
Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i članica radne skupine za izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, kaže kako je sindikat također zauzeo jasan stav oko toga:
- Tražimo da se umjesto dopunskog rada vrati ljetni i jesenski popravni rok, a učeniku omogući da predmet polaže pred nezavisnom komisijom kako bismo izbjegli moguće neobjektivno zaključivanje ocjene. Međutim, to ne znači da bismo djecu trebali ostaviti cijelu godinu bez ikakve potpore. Naš je prijedlog da se, uz to, tijekom nastavne godine uvede obvezna dopunska nastava za učenike za koje predmetni nastavnik procijeni da imaju poteškoća u svladavanju gradiva. Smisao cijele priče jest kontinuirani rad - poziva Lovrić.
- Sadašnji dopunski rad kažnjava nastavnike koji drže do još kakvog-takvog digniteta ocjene, i koji dolaze na takav produženi rad dok se učenici moraju i ne moraju pojaviti. To je najbesmislenije rješenje koje je imalo za posljedicu da se odjednom smanjio broj negativnih ocjena i to baš u srednjim školama, budući da je to bio jedini mogući odgovor nastavnika na takav nerazborit potez prosvjetne administracije - upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata "Preporod", koji je također u više navrata tražio od resornog ministra Radovana Fuchsa ukidanje mjere dopunskog rada.
Smanjio se broj ponavljača
U proteklih sedam školskih godina broj učenika koji su pali razred upola se smanjio, u čemu prednjači osobito srednjoškolski sustav – pokazuju podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dok je, primjerice, 2013./2014. školske godine opći uspjeh nedovoljan imalo 7362 učenika osnovnih i srednjih škola (ili njih 1,46 posto), 2020./2021. godine (što su zadnji obrađeni podaci) brojka se više nego prepolovila i to na 3309 učenika (0,73 posto) sa zaključenom jedinicom.
Posebno su se “popravili” srednjoškolci: 2013./14. čak 3,19 posto učenika srednjih škola (5633) imalo je opći uspjeh nedovoljan, a 2020./2021. samo njih 2194 ili 1,53 posto. Usporedbe radi, na maturi je lani palo gotovo 20 posto maturanata.