Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako doznaje Jutarnji list, tražit će od velikih trgovaca da vrate veći dio cijena za neke od 360 namirnica iz osnovne košarice koji se nalaze u aplikaciji Kretanje cijena, i to na one razine koje su bile 31. prosinca prošle godine.
Predstavnici 10 najvećih trgovaca u Hrvatskoj, od Konzuma, preko Lidla, Kauflanda, Spara i Tommyja, pozvani su u utorak na sastanak u Ministarstvo, a sve se događa u trenutku kada Vlada ovaj tjedan donosi novi paket mjera pomoći i neizvjesnosti hoće li i dalje svi jednako primati subvencije za struju.
Sugovornici bliski Vladi ne govore pak što će se dogoditi ako trgovci ne pristanu na ovaj njihov zahtjev, već poručuju da imaju sve instrumente na raspolaganju. A ti instrumenti mogu biti i proširivanje liste zamrznutih proizvoda, na kojoj se sada nalazi osam namirnica, ali, govore nam sugovornici, to može biti i zamrzavanje cijena za 100 najprodavanijih proizvoda, kao i vraćanje cijena na neki raniji datum od prošle godine.
Informaciju koju je dobio Jutarnji list potvrdio je i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Oleg Butković dok je trajao koalicijski sastanak o novom paketu mjera pomoći.
Butković je tako rekao kako će se razgovori odvijati pojedinačno sa svakim trgovačkim lancem, a da je u nekim preliminarnim razgovorima jedan od 10 velikih trgovaca već izrazio spremnost da cijene vrati na razinu od 31. prosinca prošle godine. Iz Vlade, međutim, ne otkrivaju o kojem se trgovcu radi, a neslužbeno sugovornici bliski trgovcima uopće sumnjaju u to.
- Ministar će obaviti razgovore sa svima koji se odazovu. Vidjet ćemo kako će se to razvijati. Uvijek postoje mehanizmi ako to ne naprave, ali idemo prvo obaviti razgovore. Postoji želja i volja jednog trgovačkog lanca da to napravi - poručio je Butković.
Trgovci će s ministrom i njegovim suradnicima danas krenuti u razgovore u 9 sati, a sastajat će se pojedinačno, odnosno odvojeno.
Prema podacima iz aplikacije Kretanje cijena vidljivo je da je potrošačka košarica od više od 360 proizvoda od kraja prošle godine do danas kod nekih trgovaca, poput Tommyja, skuplja za čak 5,8 posto. U istom razdoblju košarica je u Konzumu skuplja za 3,67 posto, a u KTC-u za 5,39 posto.
Najviše je u tom razdoblju i u zadnjih pola godine poskupjelo povrće. Primjerice, pet kilograma krumpira u većini velikih trgovačkih centara skuplje je za 50 posto u odnosu na 31. prosinca prošle godine. Crveni luk skuplji je za 73 posto, a mrkva za gotovo 50 posto.
U KTC-u su za Jutarnji list potvrdili da su dobili poziv, ali nisu ih obavijestili koja je tema razgovora. Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, kaže kako oni kao udruga nisu dobili poziv.
- Ako dobijemo poziv, odazvat ćemo se i vidjeti kakav je prijedlog. Za ovu ideju ne znam, a na temelju medijskih napisa ne mogu ništa komentirati - kaže Evačić.
Ministarstvo gospodarstva uz pomoć DZS-a prati kretanje cijena košarice za 103 odabrana proizvoda (roba i usluga) od rujna prošle godine. Košarica tih odabranih proizvoda u promatranom razdoblju narasla je za 4,1 posto, s 944,77 na 983,91 euro, a na mjesečnoj razini, u srpnju u odnosu na lipanj ove godine, skuplja je za 0,6 posto.
U mjesec dana proizvodi za osobnu higijenu najviše su poskupjeli, i to za 15,1 posto. Porast cijena zabilježen je kod gela za tuširanje, i to za 5,9 posto, tekućeg sapuna za 2,8 posto i paste za zube za 2,6 posto. Voće već treći mjesec zaredom nastavlja rast, a samo u srpnju, u odnosu na lipanj, skuplje je za 3,7 posto.
U toj skupini najviše je porasla cijena limuna, za 7,7 posto, naranči, za 6,6 posto i jabuka, za 2,3 posto, dok cijene banana već drugi mjesec padaju, i to za 2,1 posto. Cijene kruha i proizvoda od žitarica porasle su na mjesečnoj razini za 2,5 posto, a tome je najviše pridonijelo povećanje cijena tjestenine, i to za 8,4 posto, i riže za tri posto.
Rasla je i cijena alkoholnih pića, za 2,3 posto, ribe i riblji proizvodi poskupjeli su za 2,2 posto, a najviše su cijene fileta smrznutog oslića. Meso i mesni proizvodi bilježe porast cijena za 1,9 posto, a najveći porast u toj skupini zabilježen je kod cijena svinjskog buta, za 4,1 posto, te svinjskih kotleta, za 3,1 posto.
U skupini proizvoda za čišćenje i održavanje također je zabilježen porast cijena, i to za 1,6 posto, gdje je cijena deterdženta za ručno pranje posuđa povećana za 2,8 posto.
Rastu i cijene ugostiteljskih usluga, i to za 1,3 posto. Najviše je porasla cijena porcije špageta, za 1,8 posto, dok je šalica kave espresso skuplja za 1,3 posto.
Kod ostalih proizvoda rekordan porast od 7,4 posto bilježi se kod cijene majoneze u vrećici, dok je cijena napolitanki veća za 4,2 posto. S druge strane, za 7,7 posto pala je cijena povrća, a padaju i cijene ulja i masti, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda.
Inače, novi paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu "težak" je oko pola milijarde eura, a bit će na snazi do ožujka iduće godine.
Kao što smo najavljivali, mjere za struju, ali i za umirovljenike i druge socijalne kategorije ostaju, s time da se još uvijek raspravlja što s velikim poduzetnicima. Postoje ideje da mjere ostanu za one koji imaju već potpisane ugovore za struju s HEP-om, a da se ostale "pusti" na tržište jer su tržišne cijene trenutačno manje nego što su bile one subvencionirane od 180, odnosno 230 eura.
Za građane te male i srednje poduzetnike neće se ništa mijenjati, kao ni za umirovljenike koji ponovno mogu računati na jednokratni dodatak.
Ipak, kako je rekao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Oleg Butković, moguće je da se za kućanstva podigne granica potrošnje struje, čime se očito cilja na Dalmaciju koja se većinom grije na struju pa i ulazi u viši razred za plaćanje skuplje struje.
Butković je rekao i da se veliki poduzetnici ne trebaju bojati eventualnih šokova jer "da dođe do bilo kakvog šoka, Vlada će uvijek reagirati".
- S njima ćemo obaviti razgovor je li bolje da ostanu mjere svim poduzetnicima ili, budući da je cijena na tržištu manja, ima li uopće smisla da mjere postoje za njih - poručio je Butković.
Vlada će na sjednici ovaj tjedan usvojiti peti paket mjera pomoći nakon razgovora s koalicijom i Predsjedništvom HDZ-a te sindikatima i poslodavcima, piše Jutarnji list.
