U prva dva mjeseca ove godine u Europi je evidentirano više od 34.000 slučajeva zaraze ospicama, od kojih je više od 25.000 zaraženo u Ukrajini, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), pozivajući zdravstvene vlasti da osiguraju cjepivo za sve, osobito za zdravstveno najosjetljivije skupine djece i odraslih.
Od 34.300 zaraženih u 42 zemlje europske regije, od posljedica bolesti umrlo je 13 osoba. Svi smrtni slučajevi zabilježeni su u Ukrajini u kojoj je, kao i u Rumunjskoj i Albaniji, proglašena epidemija ospica.
Stručnjaci WHO-a upozoravaju da bi se epidemija ospica mogla nastaviti širiti te pozivaju državne zdravstvene ustanove u cijeloj regiji da ustanove kojem je dijelu populacije u prošlosti uskraćeno cijepljenje.
Gubitak vida, sluha...
"Ako se ne reagira pravovremeno i ako cijepljenje ne bude sveobuhvatno, virus će pronaći način da stigne do najugroženijih pojedinaca i potencijalno se proširi na druge države u regiji i izvan nje", stoji u priopćenju WHO-a. Ističu da su ospice vrlo zarazna bolest koja može rezultirati smrću zaražene osobe, ali i gubitkom vida, sluha ili oštećenjima na mozgu.
Zaraza se sprječava samo dvjema dozama vrlo učinkovitog cjepiva, ali se, djelomično zbog velikog broja necijepljenih, trenutačno širi i na druge dijelove svijeta, među kojima su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Filipina i Tajlanda.
Nema specifičnog antivirusnog lijeka za ospice, upozoravaju iz WHO-a te ponavljaju da se zaraza može spriječiti isključivo cijepljenjem. Većina slučajeva javlja se u zemljama u kojima ima puno necijepljenih, odnosno nedovoljno cijepljenih da bi se stvorio takozvani "imunitet krda".
To znači da će, ako je za određenu bolest cjepivo dobio dovoljan broj ljudi, biti zaštićeni i oni koji nisu cijepljeni ili se ne smiju cijepiti, poput imunokompromitirane ili alergične djece. Premda je u europskoj regiji globalno tijekom 2017. zabilježena najviša pokrivenost drugom dozom cjepiva, odnosno 90 posto, u nekim je zemljama evidentiran puno manji broj cijepljenih - zbog čega se bolest brzo proširila.
Treba znati da ako je procijepljeno dovoljno osoba, a to nije malen broj - oko 90 do 95 posto - virusu je onemogućen brzi prijenos. Kad je u jednoj zajednici cijepljen velik postotak ljudi, zaraza će se ubrzo spriječiti jer virus neće uspjeti naići na necijepljene osobe.
Hrvatska epidemiološka služba može se pohvaliti visokom procijepljenošću stanovništva, što dokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- U prva četiri mjeseca 2018. godine u Hrvatskoj je bio zabilježen samo jedan slučaj ospica u necijepljenog djeteta koje se zarazilo u inozemstvu, a oboljelo u Hrvatskoj.
Inače, tijekom 2018. godine bilo je ukupno osam unosa ospica iz inozemstva u Hrvatsku i samo u jednog bolesnika došlo je do prijenosa bolesti na osobe koje su s njim bile u kontaktu, što je rezultiralo manjom epidemijom ospica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 16 oboljelih, uključujući prvooboljeloga.
Ta je epidemija vrlo brzo suzbijena zahvaljujući velikom angažmanu zdravstvenih djelatnika iz Dubrovnika i drugih dijelova Hrvatske koji su im došli u ispomoć te velikim porastom cjepnih obuhvata i nadoknadom propuštenih cijepljenja te dodatnim protuepidemijskim mjerama kao što su izolacija oboljelih, karantena izloženih, postekspozicijska profilaksa izloženih itd. - kazao nam je dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te dodao da je ovogodišnja statistika još bolja.
Prijenos bolesti
Naime, u prva četiri mjeseca 2019. godine imamo prijavljen samo jedan slučaj ospica i to kod odrasle osobe nepoznatoga cjepnog statusa, koja se zarazila u inozemstvu i nije bilo prijenosa bolesti na kontakte, otkriva epidemiolog. Inače, svake godine imamo unose ospica iz inozemstva, neovisno o tome u kojoj je mjeri intenzivna epidemija u drugim državama Europe.
Najčešće ne dolazi do širenja bolesti na naše stanovništvo, zahvaljujući dobroj procijepljenosti našeg stanovništva. Međutim, ako oboljela osoba dođe u kontakt s osjetljivima, dolazi do prijenosa bolesti što ponekad rezultira vrlo malim brojem sekundarnih slučajeva, kao što je to bilo 2017. godine kada su bila četiri povezana slučaja ospica u Hrvatskoj, pa do većih poput epidemije koju smo imali 2014./2015. sa 220 oboljelih.
Smatram da za sada u Hrvatskoj ne može izbiti epidemija ospica koja bi trajala cijelu godinu i izazvala više tisuća oboljelih, kao što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama. Jedini način da bi se održala tako povoljna epidemiološka situacija je održavati visoke cjepne obuhvate, ističe dr. Kaić.
Inače, važno je napomenuti da kada padaju cjepni obuhvati, ospice se prve javljaju u epidemijskom obliku jer su najzaraznija bolest protiv koje se cijepi. To je razlog zbog čega se o ospicama najviše piše zadnjih godina u Europi i šire. Međutim, iako ospice mogu izazvati ozbiljne komplikacije s trajnim posljedicama, pa i smrt, ima težih bolesti protiv kojih se cijepi.
A pojava epidemija ospica je indikator da padaju cjepni obuhvati i ako se taj trend nastavi, mogu se očekivati epidemije težih bolesti poput hripavca, difterije ili dječje paralize. Zato treba epidemije ospica shvatiti kao upozorenje da se može dogoditi puno veće zlo, kaže dr. Kaić.
20 milijuna necijepljene djece!
U prošlomjesečnom izvješću UNICEF-a stoji da je u posljednjih osam godina više od 20 milijuna djece godišnje propustilo cijepljenje protiv ospica, što je temelj za razvoj opasne epidemije.