Još krajem veljače južnokorejski zdravstveni dužnosnici na prvim crtama borbe protiv koronavirusa primijetili su neobičan fenomen: nakon odležane zaraze i oporavka od bolesti, pacijent je testiran pozitivno po drugi put. Više takvih primjera bilo je ranije evidentirano i u Kini i Japanu.
U roku od nekoliko tjedana broj pacijenata koji su pozitivno reagirali na test nakon oporavka dvostruko se povećavao, a trend je do danas postao više nego jasan: najmanje 141 oporavljena osoba u Južnoj Koreji potvrdila je iznova pozitivnost na SARS-CoV-2, prema korejskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Najviše pojava registrirano je u Daegu i provinciji Sjeverni Gyeongsang, izvornom središtu epidemije, a čak pedeset i pet slučajeva bili su mladi ljudi u 20-im i 30-im godinama.
"U slučaju SARS-a i MERS-a, koji su također iz obitelji koronavirusa, nismo uočili pojavu pozitivnih ljudi nakon potpunog oporavka", izjavio je za hongkonški South China Morning Post zamjenik ravnatelja južnokorejskog centra za kontrolu i prevenciju (KCDC) Kwon Jun-wook.
Sjećajući se ranijih epidemija teškog akutnog respiratornog sindroma i respiratornog sindroma Bliskog Istoka, poručio je naciji kako se čini da je novi koronavirus "vrlo zloban i vrlo lukav“.
Iako je sporna skupina pacijenata samo mali dio od 7500 izliječenih u ovoj zemlji, fenomen je širom svijeta pokrenuo važna pitanja u glavama koje se trude što bolje razumjeti Covid-19, misterioznu bolest dosad odgovornu za više od 130 tisuća smrti i zaustavljanje ekonomskih tokova širom planete.
Direktor KCDC-a Jeong Eun-kyeong među onima je koji sugeriraju da se virus "reaktivira“, iako ustanova koju vodi tek treba donijeti službene zaključke. Ne bi ovo bilo prvi put da neki virus dulje vrijeme može hibernirati u pacijentu ili ostati aktivan samo u određenim dijelovima tijela: ebola, primjerice, često može ostati prenosiva seksualnim putem i od oporavljenog pacijenta.
Kim Woo-joo, stručnjak za zarazne bolesti u sveučilišnoj bolnici u Južnoj Koreji, objavio je na Twitteru kako je mogućnost mutacije koronavirusa glavna medicinska briga zbog zabilježenih pojava relapsa.
"Petina kod kojih je to zabilježeno su zdravi ljudi s dobrim imunološkim sustavom, ali su ipak bili pozitivni nakon što im je dijagnosticirano izlječenje", tvrdi Kim.
On upravo ispituje je li posrijedi bio problem s njihovim imunološkim sustavom ili je virus mutirao i zaobišao klasičnu obranu organizma.
Američki stručnjak za zaraze William Schaffner smatra da je pozitivnost oporavljenih tek manji problem, a da će prava teškoća biti ako se uz testove reaktiviraju i simptomi bolesti.
To će otvoriti dileme mogu li ikakvi tretmani i terapije uopće pomoći da se eliminira virus iz tijela – brine profesora preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu.
Schaffner prognozira da bi ponavljajuća bolest mogla predstavljati dodatno opterećenje svjetskim zdravstvenim sustavima, a također će zahtijevati i dugoročnije praćenje pacijenata nakon otpusta iz bolnice.
I Cho Sung-il, profesor epidemiologije na Nacionalnom sveučilištu u Seulu, mogućnost ponavljanja bolesti smatra "malo vjerojatnom, ali vrlo uznemirujućom, jer bi pacijenti mogli ponovo postati zarazni nakon otpusta.
Australski imunolog sa Sveučilišta u Queenslandu Ian Frazer nakon provedenih laboratorijskih testiranja na životinjama koronaviruse u oporavljenih pacijenata primarno smatra rezidualnim, zaostalim oblikom bolesti, a ne ponovnom infekcijom.
Michael Kinch, direktor Centra za istraživačke inovacije u lijekovima i biotehnologiji na američkom Sveučilištu Washington izjavio je za tamošnje medije kako bi bilo vrlo neobično vidjeti povratak skrivene bolesti u slučaju virusa poput SARS-CoV-2.
"Tako nešto je moguće samo u slučaju HIV-a, i to zato što se taj virus integrira u genom domaćina", rekao je Kinch.
On pretpostavlja da je reaktivacija koronavirusa jednostavno ponovna infekcija, jer neke ljude zaraza ovom boleštinom ne dovede automatski i do imuniteta.
"Ako se SARS COV-2 ponaša poput svojih manje virulentnih prethodnika, onda se od njega neće biti moguće zaštititi cjepivom, jer će svejedno postojati mogućnost ponovne infekcije. Za dva do tri tjedna nakon infekcije tijelo proizvodi antitijela, ali to se ne događa uvijek“, upozorava američki istraživač.
Oko pet posto ljudi cijepljenih protiv hepatitisa B, primjerice, također ne proizvodi antitijela u svojoj krvi. Jednako tako, možda i neki ljudi zaraženi virusom SARS-CoV-2 naprosto ne stvaraju antitijela protiv uzročnika i zato se mogu ponovno inficirati.
Po čovječanstvo najbenignije moguće rješenje ovoga čudnog korona rebusa stav je singapurskih znanstvenika: oni drže kako povratnički slučajevi bolesti nisu ni recidivi ni ponovne infekcije, nego odrazi dugotrajnog "prolijevanja" ostataka virusa po organizmu, što nekad zna biti slučaj i kod obične gripe.
Najvjerodostojniji odgovor na ovaj misterij dati će uskoro ipak Južna Koreja i njezini znanstvenici: fenomen je najmasovniji na njihovu tlu, a i dosad su odradili vrhunski posao s epidemiološkim nadzorom i masovnim testiranjima.