Veliki podbačaj sezone u ‘pola Dalmacije‘, turista je znatno manje: ‘Lipanj je bio lošiji, a u srpanj smo ušli utiho‘

Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. godinu, pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, ali detaljniji pregled rezultata ostvarenih na razini pojedinačnih jadranskih županija ipak sugerira kako, primičući se jugu, stvari nisu tako sjajne

Naime, dvije županije, među kojima i Dubrovačko-neretvanska, kaskaju za rekordnim pretpandemijskim rezultatima. Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija - Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska još uvijek nisu dosegle te rezultate.

Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri posto, Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za 10 posto.

Rezultat postaje negativan u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer rezultati u odnosu na 2019. godinu zaostaju za 11 posto, dok ih je Splitsko-dalmatinska županija jedva dosegla.

- Moramo biti malo fleksibilniji, trendovi se mijenjaju u turizmu brže nego u drugim granama, moramo se prilagođavati i nuditi ono što se traži. Odmor svatko percipira drugačije, ali vjerujem da ljudi na odmor idu da se opuste, da se smiju, da budu bezbrižni, ne misle o poslu, da se maknu i uživaju.

- Svi broje noćenja i dolaske, nitko u te statistike ne ubacuje kvalitetu, a svi bi nešto kvalitativno, ne kvantitativno. Koliko je narastao broj kreveta od prošle godine? Koliko imamo novih stolica po restoranima? Što mi zapravo nudimo? Prosječne cijene nekih usluga? Statistika je varljiva, lako se prikazuje kako kome odgovara i ovisno koje brojeve stavljamo u korelaciju - naglašava Slavica Grkeš, dubrovačka turistička poduzetnica i gradska vijećnica.

Slavica Grkeš, turistička poduzetnica i gradska vijećnica

Tonći Plazibat/cropix/

- Četvrti mjesec je bio obećavajući, isto kao svibanj, lipanj je bio lošiji, u srpanj smo ušli malo utiho. Jedini pokazatelj kojem vjerujem su bilance, a to ćemo vidjeti tek dogodine. Do tad, krizni marketing i da napravimo sve što možemo da gosti koji idu ća odnesu sa sobom lijepe uspomene. To je ulog u svaku sljedeću godinu. A to opet radimo mi na terenu i masa pomoćnih radnika koje ne vidimo, koji su iza zastora ove predstave zvane turizam.

- Kod nas je situacija na terenu šarolika, a govorim isključivo o terenu i stvarnom odnosu s dionicima u turizmu, onima koji od njega žive, koji ga žive i koji dali su sve u njega, koji znaju što je turizam i nemaju slobodne vikende i radno vrijeme od 8-16.

- U razgovorima s vlasnicima i radnicima u restoranima, vlasnicima apartmana, vodičima i prijevoznicima, vidi se da je svugdje drugačije i da je situacija dosta šarolika. Panika se ne bi stvarala da svi iz turizma imaju dvanaest mjeseci posao i plaću, kojekakve koeficijente, mjesec dana godišnjeg odmora, radno vrijeme, slobodne vikende i praznike.

- Panika se stvara onda kad znamo da 1. studenoga letova više neće biti, prazna noć u apartmanu ili neangažiran dan vodiča ili vozača se više nikad ne može naplatiti. Ne možemo to uskladištiti i sutra prodati. Drugo ništa i nemamo osim turizma - ističe Grkeš.

- Možemo se svi zaposliti u npr. kulturi, a onda sa strane opet imati apartmane, OPG, voditi goste ili raditi nešto vezano za turizam, a biti glasni protiv apartmanizacije i općenito protiv privatnog sektora. Kad je plaća svakako sigurna, a takvima je turizam hobi. Sezona je kratka, nitko od nas se ne bi ovoliko mučio na poslu da možemo sve ovo lijepo rasporediti tijekom 12 mjeseci kao što su nam raspoređeni troškovi i porezi.

- Što se tiče vijesti koje su pošle u svijet o zabrani kufera - mišljenja sam, kao što sam i prethodno rekla na sjednici GV - da moramo ovo marketinški ublažiti. Onda se sjedne, kontaktira sve te portale, zazove sve te novinare prvim letom da dođu i da vide da nije sve baš tako. Da šalju pozitivne slike u svijet.

Pa možemo to platit‘, imamo najskuplju boravišnu pristojbu u Hrvatskoj, ima novca, ako imamo 800 tisuća kuna za jednu manifestaciju, imamo i za novinare da nam riješe taj krizni marketing - zaključuje naša sugovornica.