Dr. sc. Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, sa Zavoda za molekularnu biologiju, zajedno sa suradnicima provodi projekt "Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19".
Istraživanje s 1,5 milijuna kuna financira Hrvatska zaklada za znanost, a ispitat će postoji li povezanost između težine kliničkih simptoma i genetičke podloge pojedinaca oboljelih od COVID-a 19.
Upotrebom tehnologija čitanja genetičke informacije, tzv. sekvenciranja, pročitat će genetičku informaciju osoba zaraženih koronavirusom, kao i sekvenciju virusa koji se u tim osobama nalazi, a zatim istražiti postoji li poveznica genetičke informacije s težinom simptoma.
Na taj način znanstvenici će moći bolje predvidjeti postoji li za neku određenu skupinu ljudi povećan rizik od razvoja težih kliničkih simptoma. Nakon što sekvenciraju i viruse, moći ćemo također utvrditi koliko se i na koji način oni mijenjaju – mutiraju unutar domaće populacije.
Kad ćemo znati koji soj virusa SARS-CoV-2 kruži Hrvatskom?
– Za koji tjedan, čim obradimo prvih 60 uzoraka koji su u postupku sekvenciranja.
Gdje ste sve uzimali uzroke, koje su bolnice uključene?
– Uzorke pacijenata s različitim težinama kliničkih simptoma dobivamo iz tri suradne bolnice, KB-a Dubrava, KB-a Sestre milosrdnice i KB-a Fran Mihaljević. Na projektu aktivno sudjeluje dvadesetak stručnjaka koji pokrivaju interdisciplinarni pristup, od kliničkih znanosti pa sve do računalne biologije. Osim bolnica, suradnici dolaze iz naših najprestižnijih znanstvenih institucija – Instituta "Ruđer Bošković", Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, a imamo i suradnike iz dijaspore, kao i strane partnere. Projekt je opsežan i nadamo se da ćemo svojim rezultatima pridonijeti globalnom naporu proučavanja mehanizama nastanka bolesti uzrokovane pandemijom koronavirusa.
O koliko se uzoraka ukupno radi?
– Projektna sredstva omogućuju nam da analiziramo oko 200 uzoraka, na kojima ćemo ispitati kako genetičku informaciju virusa, tako i onu domaćina.
Jesu li nam turisti možda unijeli neki soj koji, recimo, trenutno nije dominantan u Europi?
– U ovom trenutku ne postoje jasne informacije da bi bilo koji virusni soj bio manje ili više zarazan, odnosno da bi uzrokovao bitno drugačije simptome.
Zbog čega je važno imati podatak o dominantnom soju?
– Za sada je takva informacija klinički manje bitna, jer nema jasne veze sa simptomima bolesti. One bi mogla postati važna jednom kad dobijemo djelatno cjepivo, baš kao što je slučaj kod gripe.
Je li moguće da se oni koji su tijekom proljeća imali koronu ponovno razbole u jesen ili zimu?
– Najnoviji podaci govore da imunitet na koronaviruse traje oko godinu dana, pa bi vjerojatnost ponovnog razbolijevanja unutar tog razdoblja trebala biti mala.
Je li država trebala tijekom ljeta zatvoriti noćne klubove i zabraniti velike skupove, poput Sinjske alke? Naime, pokazalo se da žarišta nisu ni restorani, ni hoteli ni kafići, nego noćni klubovi, pa je ispalo da smo žrtvovali cijelu sezonu zbog desetak takvih velikih klubova.
– Trenutno nam je jedina linija obrane distanca i higijena. Šteta je da se ta linija probija zbog nižih interesa. Mudrijim upravljanjem moguće je minimalno utjecati na ekonomiju i životne navike, a opet ne trošiti uludo jedan jedini mehanizam usporavanja zaraze.
Publika će opet moći na stadione. Je li to prerano?
– Mislim da je, još uvijek ne znamo kako će izgledati jesen s virusom, pogotovo u kombinaciji s ostalim respiratornim bolestima i gripom.
Sada se javljaju i prijepori oko maski, ljudima ih je teško nositi čak i 10 minuta u trgovinama.
– Nošenje maski je prije svega čin obzirnosti prema drugima, istočne kulture takvu obzirnost prakticiraju bez ikakvih problema, mislim da bismo od njih mogli mnogo naučiti. U Japanu je pristojno staviti masku da ne zaraziš druge koji bi zbog toga mogli ostati bez posla, kod nas se to doživljava na neki sasvim drugi i meni neobičan način. Ako sam stavljanjem maske nekome pomogao, to mi nije ni najmanji problem.
Možete li procijeniti kakva nas zima čeka, s obzirom na COVID, ali i na gripu?
– Vrlo je vjerojatno da dodatne respiratorne infekcije i gripa neće pridonijeti poboljšanju situacije, ako ni zbog čega drugog, onda zbog većeg pritiska na zdravstveni sustav. Ići će se testirati i oni koji imaju gripu i prehladu, a zbog sličnih simptoma misle da su se zarazili koronavirusom. Ne bi bilo dobro da dođe do kombinacije dvaju respiratornih virusa, koronavirusa i gripe.
Koliko je važno cijepiti se protiv gripe ove godine?
– Izuzetno je važno, baš zbog toga da što je više moguće smanjimo mogućnost obolijevanja od bolesti za koje imamo nekoliko linija obrane, poput gripe, a cijepljenje je zasigurno najučinkovitije među njima.