StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetBOGATAŠI NA PAPIRU

Uvijek kukamo, a statistika kaže da nismo siromašni! Naprotiv: svaki Hrvat ima 107.000 kuna

27. siječnja 2019. - 21:05

Kad čovjek čita podatke o financijskoj imovini građana, može na prvu loptu zaključiti da Hrvati vole kukati, a zapravo imaju milijarde, štoviše, imaju stotine milijardi kuna imovine.

Po posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krajem pretprošle godine bruto imovina kućanstva težila je 438 milijardi kuna, po svakom stanovniku ove zemlje to je oko 107 tisuća kuna. Kad se s kompletne imovine skinu obaveze od 127,5 milijardu kuna svih kućanstava u zemlji, mahom krediti, ostane čistih 310,5 milijardi kuna neto financijske imovine. Nije to sve, neto imovina porasla je tijekom 2017. godine za 12,96 milijardi kuna. Sve to stoji u tablicama sa stanjem konsolidirane financijske imovine kućanstava koje je objavila Hrvatska narodna banka.

Bilanca lijepo izgleda, no problem s prosjecima i statistikom jest taj da postoji u nekom sasvim drugom svemiru. U stvarnosti, netko je doista bogat, a drugi neće nikad biti. Za statistiku su i jedni i drugi imućni ljudi s pozamašnom financijskom imovinom u koju se računa štednja i ostali depoziti, osiguranja, dionice, ulozi u investicijskim fondovima i imovina na računima mirovinskih fondova iz drugog obveznog stupa.

Ulaganja u nekretnine

Osiguranje, mirovine i standardizirane garancije stavka je imovine građana koja je krajem 2017. iznosila 113 milijardi kuna i porasla za 9,9 milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu. Od te svote na mirovinsku štednju u drugom stupu otpadalo je gotovo 92 milijarde kuna, a pretprošle je godine povećana za 7,7 milijardi kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Tako je mirovinska štednja u drugom stupu najzaslužnija za skok ukupne financijske imovine stanovništva, a uplaćeni doprinosi ne ulaze u financijsku imovinu jer se pripisuju na račune svakoga građanina pojedinačno.

- Jasno je većina naših građana nema značajnu financijsku imovinu. Dapače, imaju financijske rupe, svaki mjesec jedva krpaju kraj s krajem. Dio ljudi živi izuzetno dobro, vrlo često na račun ovih drugih i kod njih se može govoriti da imaju značajnu imovinu. Najveći dio građana ne pripada u taj krug, a ako bismo izuzeli mirovine i puno toga iz tih izvješća, vidjeli bismo da ljudi s ovakvim plaćama i mirovinama ne mogu imati značajnu financijsku imovinu - objašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
 

 

 

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, kaže da su za ovaj porast financijske imovine zaslužne uplate u drugi mirovinski stup i ukazuje da su i dalje u vremenima izuzetno niskih prinosa depoziti najvažniji u financijskoj imovini građana te ukazuje da se dio te imovine preselio u nekretnine.

- To je rezultat kretanja na tržištu rada i doprinosa koji se uplaćuju u drugi mirovinski stup. Financijska odgovornost i pismenost u Hrvatskoj je na relativno skromnoj razini i štednju za starije životno doba i dalje većina građana percipira kao obvezu države. Kad bi se izmakao drugi stup, onda bi situacija bila drukčija.
Depoziti u bankama su važni i snažni u financijskoj imovini unatoč činjenici da su kamatne stope na rekordno niskim razinama zbog ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Činjenica je da se u posljednje vrijeme dio imovine zbog niskih prinosa i poreznog sustava preselio u nekretninski sektor što je dovelo do rasta u tom sektoru - ističe Šantić.

Manje dugovanja

Građani su pretprošlu godinu okončali s 224,8 milijardi kuna štednje u bankama, što je 2,99 milijardi kuna više nego su imali prije godinu dana, u vlasničkom kapitalu i dionicama imaju 84,56 milijardi kuna, a i tu su imovinu povećali za 1,2 milijarde kuna, dok su prije izbijanja financijske krize, krajem 2007. u dionicama imali 107,5 milijardi kuna. Krajem pretprošle godine stanovništvo je još imalo 1,26 milijardi kuna u dužničkim vrijednosnim papirima, a tu imovinu su smanjili za 241 milijun kuna.

Svoje je obveze stanovništvo tijekom pretprošle godine povećalo za 1,2 milijardu kuna na 127,5 milijardi kuna, a toliko su porasle njihove obveze po kreditima te su koncem pretprošle godine dugovali 124 milijarde kuna kredita. To je deset milijardi kuna manje kreditnih dugovanja nego krajem 2007. godine.

Kad se podvuče crta, doprinosi za drugi mirovinski stup koji su porasli za 7,7 milijardi kuna tijekom pretprošle godine najviše su povećali financijsko bogatstvo građana. Taj porast razine uplaćenih doprinosa nije isključivo rezultat viših plaća, nego i činjenice da se doprinosi plaćaju i na honorare, plaćaju ih oni koji nisu stalno zaposleni nego su radili mjesec ili dva, plaćaju ih i umirovljenici ako su ostvarili neki dohodak, uplaćuju se i za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa...

Tako se sve te uplate, malo po malo, uz uplate doprinosa iz plaća od pet posto bruto plaće, skupljaju i gomilaju u tablicama financijske imovine. Mirovinski doprinosi su jedina financijska imovina koju građani imaju, a zapravo je nemaju sve dok ne odu u mirovinu. Pitanje je koliko će oni imati stvarne koristi od tog bogatstva jer prognoze nisu sjajne i govore da od toga i neće biti mnogo sreće za buduće umirovljenike jer će imati manje mirovine od današnjih.

Eto, to su ti bogataši s hrpom novca u drugom stupu koji će jednog dana životariti od mirovina i razbijati glavu oko toga hoće li jogurt ili mlijeko jer nemaju novca za jedno i drugo.


Financijsko bogatstvo građana
438 milijardi kuna bruto financijska imovina
127,5 milijardi kuna financijske obveze
310,5 milijardi kuna neto financijska imovina
224,8 milijardi kuna valuta i depoziti
1,26 milijardi kuna dužnički vrijednosni papiri
84,6 milijardi kuna vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova
113 milijardi kuna osiguranje, mirovine i standardizirane garancije
124 milijarde kuna kredita otplaćuju građani

02. studeni 2024 22:28