Bila je to, reklo bi se, prava neminovnost.
Milijan i Jozo Brkić, dvoje braće rodom iz Klobuka kraj Ljubuškog koji su godinama strpljivo gradili svoj utjecaj u vrhu hrvatske vlasti - a pritom, doznalo se naknadno, i obrnuli pokoji milijun - našli su se na vjetrometini.
Sve je još nekako guralo dok nisu i službeno postali DORH-ovi osumnjičenici. Milijan se mogao tješiti da je još uvijek Plenkovićev zamjenik u HDZ-u i potpredsjednik Sabora protiv kojega istražitelji nemaju nikakvog dokaza, a Jozo da mu nitko ne dira razgranatu mrežu poslova u koje se upustio nakon što se Australije vratio u Hrvatsku.
No, kada su u DORH-ovoj istrazi protiv bivšeg policijskog informatičara Franje Varge iskrsnula njihova imena, kraj se počeo nazirati. Varga je za novčanu naknadu lažne SMS-ove izrađivao Zdravku Mamiću, muljao sa Ivicom Todorićem i nudio se Tomislavu Karamarku dokazati paranoje o krađi HDZ-ovih glasova na izborima. I, tako bar tvrde istražitelji DORH-a, po nalogu braće Brkić provaljivao u pretince tuđe elektronske pošte.
Službena istraga vražja je stvar, i nikad se ne zna gdje će završiti. U HDZ-u se sve više šuška da Plenković sprema Milijanovu detronizaciju iz vrha stranke. Istovremeno, Bandićevi službenici su dan nakon što se njegovo ime pojavilo u istrazi Jozi brzopotezno otkazali najam jednog od dodijeljenih mu poslovnih prostora. Braća Brkić zajedno se uspinjala, zajedno bi mogli i pasti. Prvi u političkom, drugi u poslovnom svijetu.
Iako je kod Milijana i starijeg brata mu Joze to, zapravo, od samoga početka bio poprilično isprepleteno. Niti se uvijek znalo gdje prestaje Milijanov politički, a počinje poslovni angažman, niti je postojala jasna crta do koje je Jozo tek biznismen, a od koje čovjek koji itekako ima ulaz i u sfere visoke politike. U prvom redu onu vezanu uz Kolindu Grabar Kitarović.
Jozo Brkić voli gajiti imidž poslovnog čovjeka, povratnika iz Australije koji se odlučio u domovinu uložiti ozbiljan novac. U Hrvatskoj je čak 37 tvrtki registrirao na svoje ime i – na konto njih - dobio na korištenje što državne, što zagrebačke gradske prostore. Sve na prilično na atraktivnim lokacijama. Doduše, zasad ima više tvrtki nego zaposlenih, ali i to bi se, da je sav biznis kojega je Jozo isplanirao krenuo, već dalo iznivelirati.
Ovdje je ključno pitanje bi li itko u Hrvatskoj njegove poslovne ideje ozbiljnije zarezivao da se ne radi o bratu visokopozicioniranog političara koji je radio kao pomoćnik ravnatelja SOA-e, bio zamjenik ravnatelja policije, potom i glavni tajnik HDZ-a. Obzirom na pregršt negativnih iskustava povratnika iz dijaspore, vrlo teško.
A kako je izgledao partnerski odnos dvoje braće slikovito je otkrilo svjedočenje Joze Brkića na suđenju čelnim ljudima Karlovačke banke. Brkić je tada objavio da ga je 2006. ili 2007. nazvao brat i pitao je li zainteresiran za građevinski projekt Opatovina iza kojega stoji Petar Šola. Riječ je o velikom kompleksu stambenih zgrada na zapadu Zagreba: zemljište je Karlovačka banka kupovala kao poljoprivredno, a grad Zagreb ju je prenamijenio u građevinsko. Tražili su se investitori, a zarada je bila zajamčena.
- Nazvao me je brat i rekao da uložim, da se može zaraditi 700 do 800 eura po kvadratu. Brat mi je rekao da bih za papire trebao dati oko 1400 kuna i osnovati tvrtku. Meni to tada nije bilo zgodno pa sam ga pitao zašto je on ne bi osnovao. Milijan mi je objasnio da je to njemu nezgodno zbog funkcija koje obnaša pa sam predložio da se firma osnuje na ime moje nevjeste, Milijanove supruge Karmen - posvjedočio je Brkić.
Jozo je u čitav projekt bio spreman uložiti dva do tri milijuna – vukla ga je zarada veća od one u Australiji - ali se na kraju zbog recesije od svega odustalo. Opatovina projekt dobila je milijunski zajam od Karlovačke banke, Brkićeva supruga Karmen svoj je udio prodala Šoli, a čitav je slučaj završio na sudu jer se ispostavilo da je obitelj Šola, koja je vodila banku, nezakonito plasirala 280 milijuna kuna.
Karlovačka banka i Milijan Brkić otprije su bili u poslovnom odnosu. Još 2006. godine Brkić je od te banke dobio kredit od gotovo milijun kuna. Rok povrata bio je samo tri mjeseca: s tim je novcem Brkić kupio dionice Plive, Pliva je netom poslije prodana, cijena dionica je narasla, a Milijan je svoje dionice prodao i pritom navodno zaradio gotovo 270 tisuća kuna.
No, bivši zapovjednik „Alfi“, ratnik koji je sa specijalnom policijom prošao sva bojišta u Hrvatskoj i koji je u akcijama iza neprijateljske pozadine zaradio nadimak Vaso, još se više zaduživao u vlastitog brata. Kada je Porezna uprava 2014. istraživala porijeklo novca kojim barata Brkić, ispostavilo se da dio toga potječe od Joze. On mu je tako tijekom 2010. i 2011. godine dao čak 1,25 milijuna kuna pozajmice. Jozo je financirao i obnovu obiteljske kuće u Ljubuškom. On je davao novac, a Milijan je nadgledao radove.
Jozu, pak, bije glas da je bio presudan u Milijanovoj odluci da 2014. progura Kolindu Grabar Kitarović kao predsjedničku kandidatkinju HDZ-a. Sa budućom predsjednicom Jozo se upoznao još 2006. tijekom njezinog boravka u Australiji i otada su obiteljski prijatelji. Kolinda Grabar Kitarović uvijek je to znala cijeniti, pa je dobar odnos sa Karamarkovim zamjenikom i tadašnjim glavnim tajnikom HDZ-a, Jozinim bratom Milijanom, bio zapravo logičan.
Glasine su svojedobno tvrdile da njih dvoje planiraju puč protiv Andreja Plenkovića. Puč koji bi HDZ vratio čistoj desnici, a Kolindu doveo na čelo HDZ-a. Razvoj događaja je, međutim, pokazao da se situacija rasplela u obrnutom smjeru. Plenković je disciplinirao predsjednicu, a cordon saniteire gradi oko Milijana Brkića.
Teško je, međutim, vjerovati da će se braća Brkić predati bez ispaljenog metka. Brkić je Plenkovića doveo na vlast, pa nije nerealno ako razmišlja da je sa nje može i skinuti.
Ono što mu nedostaje je pravi povod, neki premijerov neuspjeh koji bi mogao detonirati nezadovoljstvo u HDZ-u. Jozo mu može osigurati potporu predsjednice, a on sam aktivirati mrežu koju je unutar HDZ-a godinama gradio.
Jedini problem je ako taj neuspjeh dođe prekasno. I ako, u međuvremenu, Plenković ne skine njega. I brata mu Jozu također.