U Hrvatskoj je u prvom mjesecu ove godine rođeno 3379 djece, što je najveći broj živorođenih siječanjskih beba u ovom desetljeću – pokazali su najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Tako je, primjerice, broj rođene djece u ovogodišnjem siječnju za 147 premašio njihov broj u istom mjesecu lani, dok ih je 2016. bilo čak 414 manje. Međutim, prerano bi bilo govoriti da početak godine nudi razloga za optimizam – u siječnju ove godine umrla je 5461 osoba, tako da i početkom 2018. bilježimo demografski minus od 2082 osobe.
To je, doduše, nešto povoljniji omjer u odnosu na jedan od najgorih mjeseci ikad po tom pitanju, siječanj prošle godine, u kojemu je preminuo čak 6441 stanovnik Hrvatske i kada je minus iznosio 3209 osoba.
Kada demografske brojke, pojačane rekordnim iseljavanjima, ne bi bile tako (i dugoročno i kratkoročno) crne, možda bi ljepše izgledala i statistika prema kojoj je u siječnju ove godine sklopljeno 907 brakova, doduše četrdesetak manje nego u istom razdoblju lani, međutim znatno više nego, primjerice, 2011. godine, kada ih je u tome mjesecu bilo svega 657.
Broj razvoda u prvom mjesecu ove godine, s druge strane, neznatno je viši (za dva) nego u istome mjesecu lani (ove godine 300, lani 298). Usporedbe radi, 2013. godine u siječnju je sklopljeno svega 669 brakova, a razvedenih je bilo čak 602.
Najviše živorođene djece na početku 2018. u odnosu na sve prve mjesece u ovom desetljeću pada u drugi plan i kada pogledamo još uvijek nepotpune podatke za 2017. godinu, u kojoj bilježimo najgore prirodno smanjenje broja stanovnika još od Drugoga svjetskog rata: lani je rođeno svega 36.647 djece, a uz 54.261 umrlu osobu evidentiran je negativni prirast od 17.614 osoba. Nešto veći broj djece rođene u siječnju ove godine premali je da bismo govorili o preokretu trendova, stoga su i demografi oprezni.
– To su još privremeni podaci i na osnovi jednoga mjeseca ne možemo puno toga zaključiti, osobito jer znamo da broj živorođene djece oscilira iz mjeseca u mjesec. To su mali pomaci za hrvatsku populaciju. Nema tu obrata – rezolutan je prof. dr. Anđelko Akrap, demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Hrvatsko društvo mora shvatiti da se moraju uložiti sredstva, da moramo oblikovati dugoročnu politiku koja će zaustaviti prirodni pad stanovništva i ovakav obujam iseljavanja, naglašava profesor Akrap.
– Da bismo govorili o obnovi stanovništva, žene u Hrvatskoj trebale bi rađati u prosjeku 2,1 dijete, a godišnji broj živorođene djece trebao bi iznositi između 60 i 65 tisuća – kaže o tome, vjerojatno nedostižnom, cilju profesor Akrap.
Kako u fertilnu dob ulaze sve malobrojniji naraštaji, očekuje se da će ovi trendovi, kako stručnjaci stalno upozoravaju, biti još gori. Također, kako ističe profesor Akrap, broj umrlih u idućih nekoliko godina mogao bi se malo smanjiti kada u rizičnu dob uđu malobrojnije generacije iz Drugoga svjetskog rata, no kada se biološka neizbježnost približi baby-boom naraštaju rođenome između 1947. i 1955. godine, demografskim potresima ne nazire se kraj.
– Svako povećanje broja živorođene djece, poput ovoga iz siječnja, dobrodošlo je. Hoćemo li u konačnici u 2018. godini imati više rođenih nego u 2017. godini, ne možemo znati, kao što je teško iz ovih podataka izvoditi dalekosežne zaključke – slaže se demograf prof. dr. Dražen Živić, voditelj vukovarskog centra Instituta "Ivo Pilar".
– Izgleda da su neke lokalne sredine ozbiljnije pristupile demografskim mjerama nego što se to čini na nacionalnoj razini – upozorava prof. dr. Živić.