Iako je od početka godine smanjen PDV na svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja, isporuku živih životinja te na dječje pelene s 23 na 13 posto, cijene većine ovih artikala u trgovinama nisu pale.
Vlada je očekivala da će smanjen PDV navedeni prehrambeni artikli pojeftiniti oko deset posto te da će se više od milijardu kuna zbog manjeg PDV-a preliti u džepove potrošača. Međutim, iz mjeseca u mjesec potvrđuje se kako korist od nižeg PDV-a imaju uglavnom trgovci, dok u potrošačkim košaricama gotovo da i nema efekta.
Da je pala u vodu računica ministra financija Zdravka Marića prema kojoj će kućanstva uštedjeti na hrani vidimo svaki dan dok kupujemo u trgovinama, mesnicama i na pijacama, a potvrđuje to i najnovija analiza cijena Državnog zavoda za statistiku.
Podaci DZS-a pokazuju da se, kod artikala kojima je smanjen PDV u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine, pad cijena dogodio samo s voćem koje je u odnosu na isto razdoblje prošle godine pojeftinilo za 11,6 posto.
Sitno su pale i cijene mesa za 2,4 posto, no to je daleko od očekivanog učinka.
Povrće ne samo da nije pojeftinilo nego je i poskupjelo za tri posto.
U Zajednici udruga hrvatskih povrćara uvjeravaju kako nije problem u proizvođačima nego u trgovcima, jer imaju visoke marže koje najčešće iznose i do 100 posto.
Unatoč drastično smanjenom PDV-u porasle su i cijene ribe i morskih plodova za 1,1 posto, a mlijeko, sir i jaja također su poskupjeli za 0,3 posto.
Što se tiče lijekova koji se mogu kupovati bez recepta, tu je stopa PDV-a spuštena s 25 na pet posto, a cijene su pale samo jedan posto.
Iz Hrvatske gospodarske komore tumače kako je, kad govorimo o formiranju cijena u trgovini, obračun PDV-a, samo jedan od dijelova koji formiraju krajnju cijenu prema kupcu.
– U cijelom lancu od proizvođača do krajnjih potrošača uz trgovinu, sudjeluju i proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje. Stoga kada govorimo o razlici u cijeni s obzirom na sniženi PDV, treba govoriti o cijelom opskrbnom lancu, a ne samo o povećanju marži trgovaca. S obzirom na realne situacije na tržištu, posebno na tržištu proizvodnje hrane, kao što su nepovoljniji vremenski uvjeti, loša godina, konkurencija i slično, nije neuobičajeno da je posljedica takvih nepredviđenih okolnosti povećanje proizvođačkih cijena, što u tom slučaju uvelike formira krajnju cijenu prema kupcu – odgovaraju nam iz HKG-a.
Također spominju i fluktuaciju energenata na svjetskom tržištu, posebice cijenu nafte, koja diktira i kalkulaciju cijene proizvodnje i cijenu logistike i distribucije.
– Prema svemu navedenom povećanje potrošačkih cijena, reflektira se kroz povećanje cijena u cijelom opskrbnom lancu, a ne samo u trgovini, koja je zadnja karika prema kupcu – tumače u HGK-u.
Građani se zbog cijena žale i udrugama za zaštitu potrošača, no trgovci ne mare niti ih itko može prisiliti da korigiraju cijene.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su bile za 0,8 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
– I u mjesecima pred nama očekujemo nastavak potisnutih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena te će stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod jedan posto. Pri tome će uslužni sektor, prije svega usluge koje se odnose na trgovinu i turizam, odnosno rast cijena u tim djelatnostima ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka – procjenjuju analitičari.
U kolovozu su najviše skočile cijene alkoholnih pića i duhana, 4,7 posto, a s rastom od 3,8 posto pratile su ih cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Cijene restorana i hotela porasle su za 2,9 posto, dok su cijene rekreacije i kulture uvećane dva posto, obrazovanja 1,2 posto, hrane i bezalkoholnih pića 0,3 posto te pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje 0,1 posto.