Ugledni liječnik optimističan oko lijeka koji ubija rak i spašava od kemoterapije, ali za sve ima vrlo važnu poruku

Gotovo nevjerojatne vijesti stižu iz SAD-a, gdje je mala studija pacijentima koji boluju od raka rektuma dala novu nadu, javlja NY Times.

Kod svih 18 pacijenata koji su sudjelovali u ispitivanju rak je potpuno nestao i nije ga se moglo pronaći pregledom ni snimkama poput MR-a.

Iako se radi o malom broju sudionika, Luis A. Diaz, autor studije objavljene u New England Journal of Medicine, kaže da mu nije poznato ni jednu istraživanje u kojem je rak potpuno nestao kod doslovno svakog pacijenta koji je uzeo lijek koji se ispituje.

"Vjerujem da je ovo prvi put u povijesti da se ovo dogodilo", rekao je Diaz.

Drugi liječnik, Alan P. Venook, koji nije bio uključen u ovo istraživanje, također kaže da nikada nije čuo za takav slučaj.

"Potpuna remisija kod baš svakog pacijenta je nešto nečuveno", rekao je Venook.

Potpuna remisija

Pacijenti su se spremali za kemoterapiju, zračenje i operacije koje bi vjerojatno rezultirale trajnim crijevnim, urinarnim i seksualnim disfunkcijama, ali nakon sudjelovanja u ovom istraživanju dočekalo ih je iznenađenje – nikakvo daljnje liječenje nije bilo potrebno.

Da stvar bude bolja, pacijenti nisu imali negativnih reakcija na lijek.

U prosjeku jedan od pet pacijenata ima negativne reakcije na lijekove poput onih koji su korišteni u istraživanju, a koji rade na način da "otkriju" stanice raka, što omogućava imunosnom sustavu da ih otkrije i uništi.

Iako su rezultati istraživanja vrlo optimistični, stručnjaci upozoravaju da je prerano za donositi definitivne zaključke.

Kimmie Ng sa Sveučilišta Harvard kaže da su rezultati sjajni i bez presedana, ali da će ih trebati ponoviti.

U samom istraživanju korišteni su "inhibitori kontrolnih točaka", vrsta lijekova koji nisu novi i koji se i inače koriste u liječenju malignih bolesti.

Razlika je što su u ovom istraživanju ti lijekovi pacijentima dani puno ranije, prije nego što su stanice raka dobile priliku da se prošire po cijelom tijelu. U konačnici, pacijentima koji su sudjelovali u istraživanju ne samo da nije bilo potrebna daljnja obrada, poput zračenja, koje kod ovakvih karcinoma zna i pogoršati stvari, kemoterapije i operacije, nego je rak u potpunosti nestao, barem prema trenutačnim pokazateljima.

Jedna od pacijentica u istraživanju, koja je oboljela 2019., u 38. godini, već je bila spremna za operaciju i zračenje kada je doznala za studiju.

Nakon provedene terapije liječnici su joj rekli da više nema rak, što je njoj bilo gotovo nemoguće za povjerovati. Međutim, dvije godine nakon terapije njezini su nalazi i dalje "čisti", odnosno pokazuju kako raka – nema.

Značajna učinkovitost

Komentar svega iznio nam je dr. Mladen Radić, specijalist interne medicine i subspecijalist internističke onkologije u specijalnoj bolnici Agram u Rijeci:

– Nedavno publicirani rezultati druge faze studije dostarlimabom u bolesnika s rakom završnog dijela debelog crijeva pokazali su značajnu učinkovitost u postizanju potpunog povlačenja raka (kompletnog odgovora) u grupi bolesnika koji su dobivali ovaj lijek tijekom šest mjeseci.

Potpuna remisija u svih 14 bolesnika potvrđena je i 25 mjeseci nakon početka davanja terapije.

Terapija u studiji nije ponuđena svakom bolesniku s rakom debelog crijeva, već je uzet onaj profil bolesnika koji su imali isključivo lokalni ili lokalno uznapredovali rak završnog dijela debelog crijeva, a kod kojih je dokazana mutacija u proteinima koji sudjeluju u oporavku DNK nakon što se DNK krivo kopira (Missmatch repair deficiency – MMRD).

Naime, u određenom broju slučajeva raka debelog crijeva, stanice iz kojih će nastati rak već imaju poremećaj proteina koji popravljaju oštećeni DNK nakon što se DNK krivo kopira (Missmatch repair deficiency).

U stanicama koje nemaju mogućnost popravka DNK dolazi do nakupljanja sve većeg broja mutacija. Stvaranjem dovoljnog broja mutacija, stradavaju mehanizmi u regulaciji rada, rasta, diobe i smrti stanice, čime nastaju uvjeti za razvoj stanica raka.

Dr. Mladen Radić, specijalist interne medicine i subspecijalist internističke onkologije

S mutacijama DNK, stanice se mijenjaju, što naš imunosni sustav prepoznaje, te takve stanice svakodnevno, raznim mehanizmima, tjera na uništavanje. U određenim slučajevima stanice raka razviju mehanizme kojima izbjegavaju prepoznavanje od strane imunosnog sustava.

Jedan od načina izbjegavanja je "ispoljavanjem" posebnog receptora PD-1 (programemd detah –1 ligand) koji signalizira imunosnim stanicama da se u doticaju s takvim receptorom ne aktivira i ne započne mehanizme uništavanja. Ovo je jedan od načina kojim stanice raka izbjegavaju smrt.

Imunosni odgovor

Inače, dostarlimab spada u skupinu imunoterapijskih lijekova koje nazivamo inhibitorima kontrolne točke (PD-1). Njihova funkcija je da "otpuste" krutu kontrolnu kočnicu imunosnih kontrolnih stanica i tako aktiviraju imunosne stanice (T limfocite) u prepoznavanju i uništavanju tijelu "stranih" stanica, pa tako i stanica raka.

Jednom kada se kočnica otpusti, mehanizmi imunosnog dogovora su efikasniji u prepoznavanju i uništavanju tumorskih stanica.

Možete li ilustrirati koje je značenje ove studije za liječnike i bolesnike?

– Iako rezultate ove studije treba potvrditi u sljedećim fazama ispitivanja, gdje ćemo bolje utvrditi sigurnost lijeka, značajnost rezultata može biti velika, ne samo u smislu izlječenja, nego i u smislu poboljšanja kvalitete života naših bolesnika, konkretno onih u kojih je dokazan lokalni i lokalno uznapredovali rak s MMRD.

Kad govorimo o učinkovitosti lijeka, već su prijašnje studije pokazale da su stanice raka u kojim dokažemo MMRD otpornije na standardno radio-kemoterapijsko liječenje u odnosu na bolesnike bez navedenoga poremećaja.

S druge strane, postojeći zlatni standard liječenja: primjena kemoterapije, zračenja, iza kojeg u najvećem broju slučajeva slijedi i operacija, često dovodi do privremenih ili trajnih posljedica – inkontinencije stolice i/ili mokraće, upale debelog crijeva i erektilne disfunkcije.

Ponekad se tumor nalazi toliko nisko prema analnoj regiji (čmaru) da kirurzi nisu u stanju spojiti krajeve crijeva pa bolesnici postaju trajni "nosioci vrećice". Ako se u daljnjim fazama studije lijek pokaže učinkovitim i sigurnim za upotrebu, ovom bi se terapijom spriječili problemi koje donosi trenutačna terapija.

Možemo zaključiti da je ovo prva studija koja je pokazala visoku efikasnost imunoterapijskog liječenja lokalnog ili lokalnog uznapredovalog raka, isključivo rektuma, i to u maloj skupini pacijenata, koji imaju navedenu MMRD mutaciju.

Iako nas rezultati studije ohrabruju, profil ovih bolesnika kojima je lijek namijenjen predstavlja samo dio skupine pacijenata s rakom debelog crijeva koji nam svakodnevno dolaze u ambulante.

Prevencija je ključna

Naime, lijek ne bi bio namijenjen svim bolesnicima s rakom debelog crijeva. Pri tome treba naglasiti da slični lijekovi iz skupine kojoj pripada dostarlimab nisu pokazali jednaku učinkovitost u metastatskom raku debelog crijeva (stadij IV), gdje je petogodišnje preživljenje i uz navedenu imunoterapiju i dalje nisko.

Koliko je važna prevencija?

– Rak debelog crijeva i rektuma je 2020. godine postao najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj (3706 novootkrivenih slučajeva), a ujedno on je i nositelj neslavne titule drugog vodećeg uzroka smrti od raka.

Visoka smrtnost od ove bolesti leži i u činjenici podmuklog razvoja bolesti i posljedičnom kasnijem javljanju bolesnika liječniku, obično u trenutku kada se bolest već proširila u udaljene organe ili se ne može potpuno operirati. Tada je očekivano petogodišnje preživljenje od ove bolesti, unatoč svim mogućnostima liječenja, nisko.

S obzirom na poražavajuće rezultate izlječenja kod uznapredovalog raka, prevencija je i dalje najbitniji korak u smanjivanju oboljenja i smrtnosti od ove bolesti.

Pojava novonastalih promjena u regulaciji stolice, izmjena tvrdih i mekih stolica, dugotrajne vodene eksplozivne stolice, pojava krvi u stolici, nadutost koja se javlja neovisno o hrani, posebno nakon 45. godine života, mogu biti prvi znaci raka i zahtijevaju posjet liječniku – ističe dr. Radić.