Jedan od najpoznatijih hrvatskih dječjih infektologa, dr. Goran Tešović, ugledni liječnik zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" potvrdio je kako sva dosadašnja istraživanja pokazuju da se djeca od svih ostalih kategorija stanovništva najlakše nose sa koronavirusom.
- Nedavno smo doznali podatke iz još jedne studije koja je analizirala Covid-19 u djece i adolescenata. Radi se o najvećoj studiji do sad s preko 2000 slučajeva bolesti u osoba mlađih od 18 godina. Potvrdilo se ono što smo znali da je smrtnost kod djece mlađe od 10 godina nula ( u toj studiji samo je jedan zabilježen slučaj kod 14-godišnjaka ).
Nedavno je došla informacija o smrti 16-godišnjakinje iz Francuske. Ne možemo reći da sigurno nitko od djece neće imati težak oblik bolesti ili da sigurno nitko neće podlijeći bolesti, ali možemo reći da se radi o zanemarivom broju u odnosu na težinu bolesti u drugim dobnim skupinama i smrtnosti među odraslima i osobama treće životne dobi - objasnio je dr. Tešović gostujući na N1 televiziji.
Roditeljima koji se pitaju kad se treba obratiti liječniku, ako primjete neke simptome, rekao je da bi dao savjet, da to rade kao i inače.
- Dok god dijete normalno uzima tekućinu, diše mirno, ima normalnu boju, nije nužno hitati ni kod primarnog pedijatra ni u druge ustanove. Treba pomno nadzirati situaciju – poručio je pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece zagrebačke Klinike "Dr. Fran Mihaljević".
Ponovio je kako se koronavirus razvija kao i druge respiratorne infekcije te jednako tako i često mutira.
- Klinička slika prolazi kroz nekoliko faza, promjene nisu nagle. Velika većina djece preboli infekciju s minornim ili vrlo blagim simptomima, a mnogi neće imati baš nikakve simptome – veli ugledni dječji infektolog.
Trudnice za razliku od gripe gdje su rizična populacija, u slučaju koronavirusa nisu rizična skupina. Kod njih je je uglavnom zabilježena blaža klinička slika kao i kod tek rođenih beba.
"Trudnice su relativno sigurne - rekao je Tešović za N1.
Što se tiče medicinskih djelatnika rekao je da funkcioniraju najbolje što mogu, no da nam slijedi najgora faza.
- Sad ulazimo u kritičnu fazu epidemije kad će broj bolesnika s teškim oblikom bolesti narasti. Infektivna klinika je zamišljena kao referentni respiratorni centar za ovu bolest što znači da će se tu koncentrirati najteži bolesnici do ispunjenja kapaciteta. Uskoro ćemo imati više mehanički ventiliranih. Jutros ih je bilo 10. Naš maksimum za odrasle je 40 što se aparature tiče, ali o toj aparaturi i bolesnicima treba skrbiti visoko specijalizirano osoblje – naglasio je Tešović dodavši da vrlo lako može doći do manjka osoblja na Klinici.
- U slučaju da hospitaliziramo maksimalan broj bolesnika, to je 40, to značajno nadmašuje broj osoblja koje imamo, a i koristimo ga već sada do maksimalnih granica. Sad među intenzivistima koji dežuraju imamo tzv. paralelnu službu. I još jedna stvar je važna - stara infrasturktura u kojoj radimo. Naš respiratorni centar se sastoji od tri odvojena odjela, dakle paralelno radite na tri mjesta, a ne u jednom jedinstvenom prostoru – naveo je.
Podsjetio je kako liječnici i sestre moraju brinuti o ljudima koji imaju i drugih teških respiratornih problema, a ne samo o onima zaraženima koronavirusom.
- Ne tako mali broj ljudi ima i sindrom zatajenja višeorganskih sustava pa to nisu samo bolesnici koji su na mehaničkoj ventilaciji, nego su na akutnoj zamjeni bubrežne funkcije, s kadiovaskulatnim problemima. To su kompleksni pacijenti za koje treba uložiti velik trud i nemalo specifično znanje da im se spasi život - naglasio je.
Kad se tek pojavio koronavirus i kad su već prve studije pokazivale da djeca u hodu prebole COVID-19, dr. Tešović je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju objasnio kako je poznato da postoje neki patogeni koji su kod djece bezazleni, a kod odraslih opasni po život kao i obratno.
- Tipičan primjer za to je bakterija Bordetella pertussis koja uzrokuje hripavac. Od nje umiru samo djeca mlađa od šest mjeseci, a kad se odrasla osoba zarazi ona će sigurno preživjeti i imati tek blage simptome. Postoji još niz takvih primjera kod kojih je uzročnik kod djeteta teži i izaziva težu kliničku sliku bolesti. No, isto tako ima i onih suprotnih – recimo primjer infekcije virusom koji izaziva hemoragijsku, odnosno mišju groznicu. Ako se dijete zarazi s tim virusom imati će blagu kliničku sliku bolesti, malo povišenu temperaturu, otok limfnih čvorova i eventualno proljev. Kod odraslog čovjeka vrlo će lako doći do zatajenja bubrega i teške kliničke slike – objasnio je.
Slično je i kad odrasla osoba dobije vodene kozice, onda je klinička slika znatno teža nego kod djece, a i komplikacije su češće.
- To doista ovisi o nizu faktora, o konstitucijskim i imunološkim razlikama. Radi se o cijelom sklopu multifaktora zbog čega su neke bolesti kod djece blaže nego kod odraslih i obrnuto – zaključio je liječnik.