Od prvog siječnja kuna zaista odlazi u povijest. Iz trgovina se povlače dvojne cijene nakon čega će hrvatski građani biti prepušteni na milost i nemilost euru, odnosno trgovcima, inflaciji i divljanju cijena.
Ministarstvo financija nema sluha za traženje Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, smatraju kako su građani imali dovoljno vremena priviknuti se na novu valutu i kako je konačno, nakon 16 mjeseci suživota s kunom, došlo vrijeme da euro sam zaplovi nemirnim hrvatskim morem.
– To je velika greška! – kaže nam Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Veli kako ne zna odakle bi počela, ali da zna kako će sve završiti.
– Hrvatski građani bit će još siromašniji, jer trgovce nitko neće moći kontrolirati. Cijene će nastaviti nekontrolirano rasti, a naši ministri će nas nastaviti uvjeravati kako to tako mora biti jer su isti scenarij prošle i ostale zemlje iz eurozone – objašnjava Knežević.
Prilagodba od 16 mjeseci
Drugim riječima, dok nam budu mokrili po leđima, govorit će da pada kiša. A posljednjih dana dobro se okišilo.
– Upravo smo dobili odgovor iz Ministarstva financija u kojemu obrazlažu zašto odbijaju naš prijedlog da se Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj izmijeni na način da obveza dvojnog iskazivanja cijena završi protekom 24 mjeseca od dana uvođenja eura, odnosno 1. siječnja 2025. godine – navodi Knežević.
Ministar Marko Primorac ostao je neumoljiv. U odgovoru Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača poziva se na preporuke Europske komisije iz 2008. godine "o primjeni specifičnih mjera u državama članicama koje se pripremaju za uvođenje eura" u kojima, među ostalim, stoji kako bi dvojno iskazivanje cijena trebalo biti obvezno u razdoblju od najmanje šest mjeseci i najviše godinu dana nakon uvođenja eura. A nakon toga bi, smatraju i naš ministar i Europska komisija, obveza dvojnog iskazivanja cijena trebala prestati, "kako bi se građani potpuno navikli na novu službenu valutu".
S obzirom na to da je u Hrvatskoj dvojno iskazivanje cijena počelo 5. rujna 2022. te da traje do 31. prosinca 2023. Hrvatska je, smatraju u Ministarstvu financija, već itekako pomogla građanima produživši vrijeme prilagodbe na čak 16 mjeseci.
– To je bacanje prašine u oči, dok se činjenice namjerno zanemaruju. A činjenica je da smo euro, za razliku od ostalih zemalja iz eurozone, uveli u vrijeme najveće inflacije i rasta cijena koje ni danas ne prestaju divljati – ističe Ana Knežević.
Nesnalaženje kod uvođenja
Uvjerava kako je samo malo dobre volje iz Banskih dvora bilo potrebno da dvojne cijene požive još godinu dana.
– Građanima bi to puno značilo jer su navikli, što je i logično, cijene preračunavati u kune. Poglavito kad je riječ o prehrambenim proizvodima. Ovako, iza Nove godine nas čeka kaos jer će cijene nastaviti rasti, a nitko to zapravo neće moći pratiti niti će moći s ičim usporediti – tvrdi naša sugovornica.
Dvojno iskazivanje cijena nužno je, prema njezinu mišljenju, sve dok se cijene ne stabiliziraju i dok se građani ne naviknu da određeni proizvod u eurima košta određeni iznos.
svi smo svjesni da će cijene nastaviti rasti, ozbiljno ugroziti ne samo kupovnu moć nego i financijsku stabilnost građana, posebice onih najstarijih
– Sve dok imamo praktično svakodnevna poskupljenja, to neće biti moguće. Kroz naš projekt tajni kupac građani nam se svakodnevno žale, javljaju se i pitaju ima li šanse da još neko vrijeme ostanu dvojne cijene. Javila nam se i jedna vlasnica male trgovine pitajući može li ona ostaviti dvojne cijene jer njezini kupci tako traže – govori Ana Knežević.
Sve oko eura, prema njezinu sudu, bilo je pogrešno. Dojam je, veli, kao da je Hrvatska prva zemlja na svijetu koja je uvela euro, toliko je nesnalaženja bilo.
– Mjesecima su nas uvjeravali kako neće biti zaokruživanja cijena i onda se upravo to dogodilo, koliko je samo novca na one besmislene reklame bačeno – podsjeća predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Prijelazna mjera
Nedavno je, dodaje, držala predavanje studentima i svi su priznali kako cijene malih proizvoda u trgovinama i dalje računaju u kunama. A to je, prisnažuje, nedavno priznao i sam guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U Ministarstvu financija tvrde kako se nisu samo vodili preporukama Europske komisije, nego su analizirali i zakone država članica Europske unije koje su posljednje uvele euro, posebice Sloveniju, Slovačku, Latviju i Litvu. Ana Knežević, pak, odgovara kako je to bila pogrešna metodologija jer u vrijeme kada je, primjerice, Slovenija uvodila euro, inflacija nije bila ni približna sadašnjoj.
No, ministar Primorac gluh je i na taj argument te ponavlja kako je obveza dvojnog iskazivanja cijena poslužila svrsi, a to je zaštita potrošača, te bi je "trebalo promatrati isključivo kao prijelaznu mjeru".
– Nitko ne spori da je to prijelazna mjera, ali je sporno što se ona prekida u vrijeme kada je ljudima još uvijek potrebna, jer će rast cijena iskazan isključivo u eurima, a svi smo svjesni da će cijene nastaviti rasti, ozbiljno ugroziti ne samo kupovnu moć nego i financijsku stabilnost građana, posebice onih najstarijih – zaključuje Ana Knežević.
