Trebalo bi potpuno prekinuti izlov jakobovih kapica, kapešanti iz Jadranskog mora! Osim toga, prevelik izlov prijeti i raku kozorepcu koji također jedemo, sipama, bijelom muzgavcu, bodljikavom volaku, triljama čiji je izlov sada dva puta veći od održivog. U prelovu je srdela, inćuni također, oslić, njegova smrtnost je dva puta veća od održive, zatim dubinska kozica - tri puta veća smrtnost od održive, list je u sjevernom Jadranu u opadanju… Popis je dug, a vjerojatno nije cijeli.
Sve su to hrvatski znanstvenici dokazali i njihova je poruka - smanjiti ribolovnu smrtnost u Jadranu, kažu biologinje iz pulskog Aquariuma Milena Mičić i Žana Moslavac za Novi list.
- Porast razine mora vrlo vjerojatno će poplaviti gnjezdišta morskih kornjača, a posljedica zagrijavanja mora bit će prevladavanje ženki u populaciji, što je dugoročno prijetnja i opstanku. Temperatura pijeska određuje im spol, na ispod 29 stupnjeva rađaju se mužjaci, na više Celzija ženke - kaže Mičić.
Nisu samo ugrožene ribe i kornjače, nego i školjke, kojima visoke temperature mora smanjuju otpornost na zarazu. Mičić ponavlja da je jedini dobar primjer zaštita plavoperajne tune, to je jedini takav projekt na Jadranu pomoću kojeg smo održali jednu vrstu na životu. Osim toga, zabranjeno je izlovljavanje u Jabučnoj kotlini, kod pučinskog otoka Jabuke. Prestali su loviti ne samo hrvatski, nego i talijanski ribari i to se pokazalo jako dobrim primjerom. Potvrdili su to i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te poručili što hrvatska država još kani učiniti.
- Jedno od polazišta za očuvanje Jadrana je 12,6 posto površina koje su pod zaštitom. Ciljevi Strategije bioraznolikosti EU-a do 2030. su postići površinu zaštićenih područja do 30 posto kopna i 30 posto mora, uključujući trećinu toga pod strogom zaštitom. Taj je cilj hrvatski premijer globalno predstavio na klimatskom skupu u Glasgowu kao obećanje Hrvatske za smanjenje emisija ugljika, koćarenja po morskom dnu i poboljšanje stanja očuvanosti i zdravlja morskih ekosustava zaštitom 30 posto Jadrana pod hrvatskom jurisdikcijom. Isto obećanje ponovljeno je i na samitu One Ocean ove godine u Brestu, ističe dr.sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu.