Broj raseljenih Ukrajinaca koji su nakon ratnih razaranja u svojoj zemlji (privremeni) dom pronašli u Hrvatskoj bliži se deset tisuća: službeni podaci pokazuju kako je do petka u našu zemlju doselilo 9869 osoba izbjeglih iz Ukrajine. Gotovo 90 posto njih su žene (48,7 posto) i djeca (38,7 posto). Muškaraca je svega 12,6 posto (brojkom 1247). Ali, većina njih u dobi od 18 do 60 godina ionako je ostala braniti svoju zemlju, oni ne smiju napustiti Ukrajinu.
Hrvatski je MUP potvrdio kako je status stranca pod privremenom zaštitom u RH dosad zatražilo oko tri tisuće raseljenih ukrajinskih državljana. Ministar rada Josip Aladrović izjavio je pak kako je njih oko 400 izrazilo želju zaposliti se u Hrvatskoj, za što moraju dobiti dozvolu privremenog boravka, pa se s MUP-om dogovorilo ubrzanje procedure kako bi bili u prioritetu. Oko 40 posto njih ima VŠS ili VSS, rekao je ministar. Više od stotinu poslodavaca dosad je izrazilo želju zaposliti raseljene Ukrajince, ponajviše u uslužnim djelatnostima, turizmu i ugostiteljstvu, ali i u IT sektoru, sustavu skrbi i brige o starijima i nemoćnima. Aladrović najavljuje i mogućnost priznavanja diploma ukrajinskih državljana, učenje hrvatskog jezika na trošak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i veći angažman Državnog inspektorata u sprječavanju i kontroli eventualnih zloporaba radnih odnosa.
Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju i da svakim danom raste broj djece iz Ukrajine koja se uključuju u naš osnovnoškolski i srednjoškolski sustav. U petak je formalno upisanih bilo već 310 tih đaka (290 osnovaca i 20 srednjoškolaca), a uzmu li se u obzir i postupci upisa koji su u tijeku brojka se penje na 452. Velik dio te djece je mjesto pronašao u dalmatinskim školama: u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno je upisano ili su postupci upisa u tijeku za 61-og učenika iz Ukrajine, u Zadarskoj županiji 27, Dubrovačko-neretvanskoj 9, a Šibensko-kninskoj 8.
Iako je u ovim trenucima tema trajnog ostanka izbjeglih iz Ukrajine u nas kao i u drugim zemljama primateljicama teška i nosi određene bolne konotacije, a i nema onoga tko može s punom pouzdanošću prognozirati kraj rata a kamoli završetak obnove brojnih do temelja razorenih ukrajinskih gradova, činjenica je da se o temi uključivanja tih ljudi na tržišta rada zemalja primateljica, pa makar i privremeno, otvoreno govori. Čak štoviše, i potiče.
Je li Hrvatska uopće zemlja u kojoj ti ljudi mogu trajno zamisliti svoj život? Što kao zemlja uopće možemo ponuditi da, ako jednom to zažele, ti ljudi ovdje doista ovdje i ostanu?
Samo mali podsjetnik: krvava ruska agresija na Ukrajinu iz domova je u proteklih mjesec dana istjerala oko 3,5 milijuna Ukrajinaca. UN-ova su predviđanja da će zbog rata svoje domove morati napustiti deset milijuna stanovnika te zemlje, četiri milijuna vjerojatno će iseliti iz Ukrajine.
Više od dva milijuna izbjeglih dosad se sklonilo u susjednu Poljsku.
Ukrajina je i prije izbijanja rata, kako je to još 2018. godine ocijenio Bloomberg, bila glavni generator radnika u europskim državama. Samo u tri godine, od 2015. do 2018. godine, zemlju je napustilo sedam posto radne snage, uglavnom mladih i školovanih, a Poljska je uobičajeno bila najtraženija destinacija za rad.
Danas, kada cijela Europa i svijet svjedoče tragediji koju proživljava ukrajinski narod, sve su zemlje koje primaju izbjeglice na najvišu moguću razinu dignule sve poluge pomoći. Podsjetimo i kako je već u prvim danima rata kanadska vlada najavila kako će omogućiti neograničenom broju Ukrajinaca da privremeno dođu u Kanadu s hitnom vizom. Najavljen je i drugi program prema kojemu će Ukrajinci s rođacima u Kanadi moći doći u zemlju spajanjem obitelji te će se tim ljudima dati stalni boravak. Poznato je da su njemačke i austrijske željeznice ponudile čak i besplatan prijevoz svim Ukrajincima koji s poljsko-ukrajinske granice žele stići do tih dviju zemalja. Dojam je kako je i Hrvatska s ljudske i materijalne strane učinila mnogo, a to svjedoče i ljudi koji ovdje dolaze.
Naime, sve zemlje Europske unije, uključujući i Hrvatsku, žurno su uvele pravo na privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine koja može trajati i do tri godine. Status privremene zaštite u Republici Hrvatskoj uključuje pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad, spajanje obitelji i slobodu vjeroispovijesti.
-Za vrijeme privremene zaštite državljani Ukrajine mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada – obznanila je hrvatska Vlada još 9. ožujka. Dakle, mogu se zapošljavati pod istim uvjetima kao hrvatski državljani.
-Hrvatska može primiti 20 tisuća izbjeglica iz Ukrajine, ali ta se brojka može i uvećati – iznio je pak ovih dana neke procjene ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ne dovodeći u pitanje njihovu želju da se jednog dana vrate u svoje domove u Ukrajini, pokušali smo provjeriti kakva je njihova budućnost u Hrvatskoj. Radimir Čačić, aktualni čelnik Narodne stranke – Reformisti, koja je član vladajuće koalicije, još dvijetisućitih godina među prvima je otvoreno upozoravao kako će Hrvatskoj nedostajati radne snage te da zbog sličnosti u mentalitetu trebamo razmišljati o uvozu ukrajinskih radnika. Čačić je tada rekao i rečenicu koja je izazvala dosta bure, a to je da "moramo favorizirati sve one koji će se lakše uklopiti u društvo i koji će biti manje konfliktni, a to su katolici i kršćani generalno, a na ovim prostorima to su i Bošnjaci koji su muslimani".
-Da, svi su se tada čudili otkud ideja da će nam faliti radne snage. I danas stojim iza tih riječi. Za tržište radne snage bitne su brzina i trošak uklapanja radnika. Da me se ne bi krivo shvatilo, naš prioritet jest preuzimanje potencijalnih radnika iz našega neposrednog okruženja, ali s obzirom da je to bazen koji je već dosta iscrpljen, Hrvatska treba omogućiti asimilaciju u naše društvo svih koji to budu htjeli – kaže danas Čačić.
-Što se tiče stanovništva izbjeglog iz Ukrajine, od prvog dana govorim, a to dobro znaju i koalicijski partneri, da Hrvatska, i to ne samo iz humanih razloga, te ljude ne smije tretirati nikako drukčije nego kao naše sugrađane – decidiran je Čačić, koji zagovara i da Hrvatska, baš zbog iskustva iz Domovinskog rata u prihvatu 650 tisuća izbjeglica i prognanika, treba primiti iznadproporcionalan broj raseljenih osoba iz Ukrajine u odnosu na veličinu Hrvatske.
-Nitko ne može znati koliko će trajati rat u Ukrajini ni kada će se oni moći vratiti svojim kućama. Naša je obveza ljudski, sustavan odnos prema njima, učiniti da Hrvatsku prepoznaju kao destinaciju poželjnu za život, što uključuje sva prava, od smještaja, osiguranja egzistencije, školovanja, posla do prekvalifikacija, ako je potrebno. Naš odnos ne treba ovisiti o kraju rata – ističe Čačić, koji procjenjuje da će određeni dio tih ljudi vrlo moguće ostati u Hrvatskoj.
No koliko? Teško je reći, slažu se stručnjaci. Prema mišljenju prof. dr. sc. Ljube Jurčića, predsjednika Hrvatskog društva ekonomista, Hrvatska se u ovom trenutku uglavnom skoncentrirala na humani aspekt, što jest dobro, jer se to da ove ljude promatramo isključivo kao radni kontingent "ne radi u ovakvoj situaciji".
-Međutim, treba reći da Hrvatska ima strukturni problem a taj je da nemamo vlastiti ekonomski pristup, nemamo industrijsku, radnu, ekonomsku, demografsku ni (i)migracijsku politiku. To što se može dogoditi bit će eventualno neka ad hoc situacija ili improvizacija, više rezultat afiniteta, osjećaja ljudi koji ovdje dođu, nego osmišljene politike – mišljenja je profesor Jurčić.
-Mi smo 2015., 2016., imali veliki izbjeglički val kroz Hrvatsku, a ovdje se zadržao vrlo mali broj tih ljudi. Pretpostavljam da će tako biti i sada. Nemamo razvijen apsorpcijski sustav, eventualno ovdje može ostati netko tko ima prijatelje, rođake, komu se sviđa klima. Ostali će se zaposliti privremeno, a ako će negdje potražiti trajni posao, to će prije biti zapadne zemlje – kaže prof. dr. Ljubo Jurčić, dodajući kako mi ne možemo zadržati ni vlastito stanovništvo, osigurati posao i bolji život vlastitim ljudima.
-Hrvatskoj nedostaje radnika, ali ako pogledamo strukturu raseljenih iz Ukrajine, a najviše je tu žena i djece, pitanje je koliki je raspon poslova na kojima mogu raditi. Pojedinačnih ostanaka će možda biti, ali to nije sustavno političko rješenje – poručuje prof. dr. Ljubo Jurčić.
Razvijene europske zemlje vlastite dugogodišnje depopulacijske i gospodarske probleme rješavale su i prije ovoga rata selektivnom imigracijskom politikom. Većina stručnjaka slaže se kako bi i u ovim okolnostima, osim Poljske, za većinu raseljenih Ukrajinaca privlačnije za rad mogle biti razvijene zapadne zemlje.
-Govoriti u ovim okolnostima na tu temu moglo bi zazvučati nehumano, ali nesumnjivo velik broj tih ljudi i u Hrvatskoj poželjet će se osjećati korisnima i potražiti posao. Što se tiče trajnog ostanka, ako povučemo paralelu s Domovinskim ratom, znamo da je velik broj naših ljudi u to vrijeme iselio iz Hrvatske i BiH diljem Europe. Neki su ondje trajno ostali, neki su se vratili – podsjeća naš istaknuti demograf akademik Anđelko Akrap.
-S humane strane i naša je zadaća što je moguće više integrirati te ljude. Pripadamo vrlo sličnom kulturno-civilizacijskom krugu, i njima je možda lakše premostiti osobne tragedije u njima bliskom okruženju – ističe Akrap, koji poziva na veću ulogu lokalne zajednice, županija, gradova i općina u toj pomoći te što boljoj koordinaciji s tijelima na državnoj razini.
Marijana Cvrtila
OKVIR: I prije rata u Ukrajini u Hrvatskoj je rastao broj doseljenih osoba iz te zemlje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2016. godine imali smo službeno 206 doseljenih osoba iz Ukrajine, da bi se predpandemijske 2019. godine ta brojka upeterostručila i narasla na 1071 službeno doseljenu osobu. Nakon što je buknula korona-pandemija 2020. godine brojka je nešto pala, i to na 951. Prema podacima za 2021. godinu, izdano je dvije tisuće radnih dozvola za radnike iz te zemlje i to najčešće u turizmu.
OKVIR: Hrvatska je od prvog dana rata u Ukrajini počela primati raseljeno stanovništvo te zemlje, osiguran je prihvat, smještaj, prehrana, humanitarna pomoć, aktivirale su se brojne udruge, lokalna zajednica, pojedinci. Na razini Vlade osnovana je Međuresorna radna skupina za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine, otvorena dvojezična web stranica hrvatskazaukrajinu.gov.hr, na kojoj svi izbjegli ljudi u potrebi mogu pronaći sve relevantne informacije o pravima koja ovdje mogu ostvariti, osigurana im je jednokratna pomoć od 2500 kuna, a država će financirati i privatni smještaj, odnosno podmiriti trošak najamnine vlasnicima stanova i kuća koji prime izbjeglice iz Ukrajine u visini do 3600 kuna mjesečno. Hitno će se izmijeniti i Zakon o socijalnoj skrbi kako bi oni koji na to imaju pravo mogli ovdje ostvariti određena prava, poput zajamčene minimalne naknade od tisuću kuna i sl.
OKVIR: Dosta se ovih dana govorilo i o mogućnosti priznavanja diploma visokoobrazovanim osobama koje iz Ukrajine stignu u Hrvatsku, što bi im omogućilo da ovdje rade u struci. Iz Hrvatske liječničke komore (HLK), primjerice, doznajemo kako dosad nisu imali nijedan zahtjev liječnika iz Ukrajine za rad u Hrvatskoj, vjerojatno iz razloga što je u Ukrajini uvedena radna obveza za sve liječnike.
-Hrvatska liječnička komora izaći će u susret svim liječnicima iz Ukrajine koji predoče iskaznicu za strance pod privremenom zaštitom – poručuju iz HLK-a. Međutim, da bi ovdje mogli raditi i da bi im se priznale kvalifikacija, kažu u HLK, liječnici-državljani Ukrajine moraju proći određeni postupak koji može potrajati.
-Liječnici iz Ukrajine mogli bi obavljati liječničku djelatnost na teritoriju Republike Hrvatske isključivo pod uvjetom ako su upisani u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore i da im je izdano Odobrenje za samostalan rad (licenca) Hrvatske liječničke komore. Da bi to mogli, potrebno je prethodno provesti opći postupak priznavanja sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, primjenjujući odredbe koje se odnose na državljane trećih zemalja (države izvan EU) – kažu u HLK. Samo postupak priznavanja stručne kvalifikacije doktora medicine (diplome medicinskog fakulteta stečene u Ukrajini), što je u nadležnosti HLK, traje oko šest mjeseci. Potrebno je i položiti najmanje tri ispita razlike, što podrazumijeva i poznavanje hrvatskog jezika, potom polaganje stručnog ispita, priznavanje specijalizacije itd.
Dodajmo i kako je Hrvatska liječnička komora u kontaktu s nadležnim tijelima/liječničkim asocijacijama u Ukrajini te će s njima u suradnji provesti potrebne provjere i pribaviti potrebne dokaze o stručnim kvalifikacijama elektroničkom poštom za one osobe koje sa sobom ne budu imali dokaz o kvalifikaciji (diplomu).