Rak debelog crijeva je po brojkama u Hrvatskoj najčešći novodijagnosticirani rak i to s više od 3.600 novih slučajeva godišnje, a ovo je i drugi najčešći uzrok smrti od raka. Podaci su to koji zabrinjavaju i kao takvi pozivaju na odgovorno življenje, govori Iva Kirac, dr.med., spec. kirurške onkologije i abdominalne kirurgije na Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice povodom ožujka, Mjeseca svjesnosti o karcinomu debelog crijeva, zloćudnoj bolesti koja posljednjih godina uvelike pogađa i mlađu populaciju.
Kako je došlo do toga da je kolorektalni karcinom najučestaliji gastrointestinalni tumor u Hrvatskoj?
- Postepeno, u zadnjih 30-ak godina, pretežno vodimo sesilni način života i sve više jedemo prethodno prerađivanu hranu, što nam vjerojatno evolucijski baš ne odgovara. Rak je bolest koja je učestalija iza 65 godina, udio populacije te dobi raste zahvaljujući civilizacijskom napretku a nešto i dostignućima medicine. Raste svijest i da ukoliko nađemo rak debelog crijeva u ranoj fazi govorimo o kroničnoj a ne nužno smrtonosnoj bolesti.
Što ga uzrokuje? Koji su današnji najveći krivci porasta broja oboljelih od karcinoma debelog crijeva?
Postoji niz mogućih uzroka, nasljednost (ako je određen broj članova obitelji obolio od raka), prehrana prema nekima može i za 50% smanjiti vjerojatnost oboljevanja od navedenog raka i trenutno se smatra da fizička aktivnost smanjuje vjerojatnost, poboljšava ishode liječenja i čak utječe na preživljenje u kojoj mjeri i kod koga se još istražuje. Na temelju tih spoznaja je Digestive Cancers Europe u suradnji s Institutom za gastroenterološke tumore (IGET) ove godine pokrenuo kampanju brojanja koraka koju kroz ovaj mjesec svjesnosti o kolorektalnom karcinomu uhodavamo.
Bilježite i porast broja oboljelih među mlađom populacijom. Kada bi trebalo obaviti prve pretrage poput kolonoskopije i gastroskopije?
Jedna petina oboljelih je ispod 50 godina, ali se bilježi veliki porast u apsolutnim brojevima, tako da je u apsolutnim brojevima i broj mladih porastao. Američke smjernice za probir su dobnu granicu pomaknule s 50 na 45 godina. Kod nas probir obuhvaća populaciju od 50 do 74 godine kojima se šalje upit žele li sudjelovati, zatim se na kućnu adresu dobije test na okultno krvarenje u stolici s uputama i ukoliko je pozitivan organizirana je i kolonoskopija.
Kroz IGET pokušavamo pružiti neke usluge koje je administrativno komplicirano trenutno odraditi u sustavu. Kod gastrointestinalnih onkoloških pacijenata već kod dijagnoze 15% treba neki oblik nadohrane, često u kombinaciji s fizičkom aktivnosti, isto tako u svim stadijima liječenja traže savjete o prehrani. Stoga je najveći udio naših radionica upravo kako konzumirati nadohranu da se što bolje uklopi u ukusni meni i koje su mogućnosti prehrane u određenim komponentama liječenja ovisno o novonastaloj situaciji u probavnom sustavu.
Na raspolaganju su nam nutricionisti Margareta Benković, Anamarija Švagelj dok Sandra Pavić Drašković svojim predavanjem i kušaonicom pokušava uvesti više voća i povrća u prehranu naših korisnika. Ovaj niz radionica s povratnim informacijama vjerojatno će rezultirati nekim oblikom kuharice. Osim hrane, pružamo informacije o različitim vrstama stoma pomagala i rješenjima problema koji nastaju kod korištenja, u suradnji s Ivankom Benčić. Psihološku potporu za zaposlene, pacijente i njihove bližnje kroz obradu raznih tema s nama odrađuje Ljubica Uvodić Vranić. Surađujemo s muzejima u konceptu vraćanja osoba u normalan život (besplatne ulaznice i radionice za naše članove). Smatramo da prostor i umjetnost mogu doprinijeti bržem oporavku pa tako 4. travnja u Uraniji u Zagrebu organiziramo tribinu "Umjetnost i medicina" gdje će se predstaviti dobre prakse kod nas i položaj koji taj pristup ima u WHO kroz predavanje Christophera Baileya i okrugli stol.