U Crkvi raste otpor zbog zabrane bogoslužja: ‘Ako ne ide drugačije, služit ćemo mise na otvorenom!‘

Mjere zabrane okupljanja posebno su pogodile kršćane, ma koliko mnogi u zapadnom svijetu to ne shvaćali: kršćanstvo je bitno socijalna religija od svoga osnivanja, od prve dvanaestorice apostola funkcioniralo je kao zajednica, a svi obredi, nauk i praksa prilagođeni su većem broju ljudi, barem nekolicini. Bez distance.

Prekid održavanja misnih slavlja uz nazočnost vjernika posebno je bolan bio u dane Uskrsa, na to su se nadovezali i nemogućnost ispovijedi, vjenčanja, odgode prvih pričesti i krizmi, vjeronauka, nema uobičajenih susreta vjernika sa svećenicima... Sve ovo gotovo neizdrživo teško pada i vjernicima i njihovim svećenicima, jer su jednostavno vezani jedni na druge, tako da nije ni čudno da su neki brzo "pukli" izazivajući skandale na državnoj razini, stvarajući probleme svojim poglavarima.

Jednostavno, Crkva ne pamti ovakvo stanje: svećenici nikad nisu smjeli odbiti dijeliti sakramente koje im je netko iskreno zatražio, a sada ako nekom treba ispovijed, na teškoj su muci. Slušati epidemiologe ili savjest i tisućugodišnju praksu!?
I papa Frane, koji je dosad pružao primjer katoličkom kleru služeći euharistije u praznoj bazilici sv. Petra i predvodeći obrede na pustom Trgu pred bazilikom, dao je navijestiti kako mu teško pada ovakva odijeljenost, neviđena u novijoj povijesti Crkve.

– To nije Crkva: to je Crkva jedne teške situacije, koju Gospodin dopušta, ali ideal Crkve je uvijek s narodom i sa sakramentima. Uvijek – kazao je papa Frane.

Mostarska uputa

Brojne biskupije u svijetu već su počele tražiti relaksirane uvjete za slavlje misa s narodom, prema primjeru otvorenih prodavaonica predlažu da se na mise primi broj ljudi prema kvadraturi crkve, a svima koji se smatraju ugroženima da se i dalje odobri nesudjelovanje na bogoslužju. Jedan od najviših katoličkih prelata koji se zalaže za nove uvjete je kardinal Reiner Maria Woelki, nadbiskup Kölna, koji je iznio da je krajnje vrijeme da se ponovno omoguće javna slavlja.

U Njemačkoj je održan sastanak predstavnika Katoličke crkve s vlastima te je donesena odluka da se tijekom sljedećeg tjedna ispitaju konkretni načini postupnog slabljenja ograničenja vjerskih okupljanja i bogoslužja.

Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić ove je nedjelje poslao upute svećenicima da, poštujući preporuke civilnih službi, otvore crkve za bogoslužja koja bi se trebala održavati s tolikim brojem vjernika koliko ih može stati – uz pojedinačni razmak od dva metra – ali ne i za mlađe od 18 i starije od 65 godina. Također preporučuje mise na otvorenom.

– Nitko nema pravo udaljavati vjernike ispred crkve ako se drže propisanog razmaka, kao što se ne udaljavaju ni drugi građani ispred raznih drugih uslužnih objekata: trgovina, prodavaonica, apoteka i sličnih institucija – navodi mostarski biskup.

Sličnu praksu uvode i biskupije na područjima manje pogođenima epidemijom koronavirusa.

U Italiji su crkve otvorene samo za pojedinačnu molitvu, vjenčanje se može održati samo uz nazočnost mladenaca i kumova, krštenje prema skraćenom obredu, a ispovijedi na propisanoj distanci i sa zaštitnim maskama. Od 20. travnja poljska vlada ukida ograničenje broja ljudi koji smiju istovremeno prisustvovati javnom vjerskom slavlju u zatvorenom prostoru. Umjesto dosadašnjih pet ljudi, na bogoslužjima će biti dopuštena jedna osoba na 15 četvornih metara.

Hrvatska biskupska konferencija podržala je rigoroznije mjere kakve se također provode u velikom broju svjetskih biskupija, posebno u srednjoj Europi, gdje svećenici mogu voditi samo obred sprovoda i održati ispovijed u smrtnoj pogibelji.

Raspored po ulicama

Razgovarali smo i s nekoliko splitskih župnika, koji će nerado prvi istupiti u javnost jer žele biti vjerni zajedničkom stavu, ali imaju zanimljive prijedloge.

– Tamo gdje je više svećenika, recimo trojica, možemo imati dvije mise dnevno, dakle šest misa. Ako ih je četvorica, onda osam misa, tako da na više misa dođe svaki put po manja skupina. Vjernike bismo rasporedili na propisanu distancu od dva metra, dakle, ovisno o površini crkve, desetero do dvadesetero – objašnjavaju nam, a mi pitamo kako bi u župi s desetak tisuća vjernika odredili čiji je "red za misu". Naime, pred vratima crkve može se pojaviti i pedeset ljudi, a ući može samo desetero.

– To jest problem, ali možemo dogovoriti da, kao i za blagoslov obitelji, napravimo raspored po ulicama. Ne mislimo kako će biti navala na mise, ipak su mnogi, posebno stariji, doista ugroženi i ne bismo im preporučili da dolaze, ali jednom broju ljudi ipak moramo omogućiti dolazak.

K tome postoji i vrlo dobra opcija, a to su mise na otvorenom. To će možda biti teško organizirati u strogom centru Splita, ali veći broj gradskih župa ima pripremljene prostore pokraj crkava i samostana na kojima se i inače za toplijeg vremena održavaju veća slavlja – zaključuju naši sugovornici.