Ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza i post-COVID problemi oborili su prinose mirovinskih fondova i mnogima pojeli kompletne ovogodišnje uplate u drugi mirovinski stup, i još više od toga – zagrizli su i u lanjske uplate.
Primjerice, osobi s neto plaćom od 7900 kuna poslodavac je uplatio u obvezni mirovinski fond 5847 kuna doprinosa u prvih 10 mjeseci ove godine, ali na tom je računu sada 7030 kuna manje ukupne imovine nego što je bilo prvog dana godine.
Ne samo da je ova osoba izgubila sve uplaćene doprinose u prvih 10 mjeseci ove godine, nego je ostala još bez 1200 kuna uplaćenih prethodnih godina.
Na samom početku ove godine na njezinu je računu bilo 133.933 kune uplaćenih doprinosa, a stanje računa iznosilo je 225.034 kune. Trenutno je na računu 139.780 kuna uplaćenih doprinosa, a ukupno je stanje 218.004 kune.
Cijele prošle godine s plaće ove osobe uplaćeno je 6968 kuna, a račun se istodobno povećao za 19.814 kuna ili za gotovo 10 posto, za 9,6 posto.
Pala vrijednost
Ova je osoba još i dobro jer još uvijek radi i ne mora u mirovinu. Oni koji sada odlaze u mirovinu u problemu su jer nemaju više vremena da se prinosi oporave. Neki se ekonomisti zalažu za model kojim bi se pomoglo novim umirovljenicima, onima koji upravo odlaze u mirovinu i najviše su pogođeni ovogodišnjim padom prinosa.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), u rujnu je čak 6,1 posto na godišnjoj razini pala vrijednost Mirexa C, prinosa fondova kategorije C, najmanje rizične kategorije, u kojima zaposleni moraju biti pet godina prije umirovljenja. U rujnu prošle godine Mirex C imao je godišnji prinos od pozitivnih 0,02 posto. Trenutno je u fondovima kategorije C 75 tisuća ljudi od ukupno 2,1 milijun članova obveznih mirovinskih fondova.
U drugi je stup u rujnu uplaćeno 719,6 milijuna kuna neto doprinosa i na kraju mjeseca neto vrijednost imovine u obveznim mirovinskim fondovima iznosila je 129,4 milijarde kuna, što je bilo za 3,1 milijardu kuna manje u mjesec dana i 3,5 milijardi manje nego na kraju prošle godine.
U skladu s tim, kliznuli su naniže i prinosi, pa su na kraju rujna godišnji prinosi Mirexa i dalje bili negativni, i to minus 2,9 posto za kategoriju fondova A, minus četiri posto za kategoriju B, u kojoj je 1,8 milijuna građana, i minus 6,1 posto za kategoriju C. Anualizirani prinosi od početka rada fondova i dalje su u plusu i iznose 6,2 posto za Mirex A, pet posto za Mirex B i 3,3 posto za Mirex C.
Povratak u prvi stup
Da za nove umirovljenike stvari ne stoje blistavo, a nisu ni prije bile bajne, osobito za one s plaćama manjim od prosjeka, pokazuju podaci Središnjeg registra osiguranika REGOS-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Svake od protekle tri godine bilo je više onih koji su se vraćali u prvi stup generacijske solidarnosti, a ove ih je godine više nego prethodnih godina.
Prema podacima REGOS-a, od prvog dana ove godine do 7. studenog bilo je 9369 novih umirovljenika, od kojih ih je 6542 izabralo povratak u prvi stup. Njih 70 posto vratilo se u prvi stup, a novac s njihovih računa otišao je u državni proračun.
Dok su se prethodnih godina žene uglavnom odlučivale za povratak, a muškarci su se uglavnom podjednako odlučivali za obje varijante, s tim da je bilo malo više onih koji su odabirali mirovine iz oba stupa, ove se godine i to promijenilo pa su među muškarcima bili brojniji oni koji su se vratili u prvi stup.
Prošle se godine 62 posto ljudi odlučilo vratiti u prvi stup, njih 5688 od 9210 novih umirovljenika. U 2020. se 63 posto ljudi vratilo u prvi stup, njih 5304 od 8397 novih umirovljenika.
Totalna zbunjenost
Iz HZMO-a kažu da je od početka 2020. do kraja listopada ove godine evidentirano 26.876 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu iz prvog i drugog stupa, od kojih je 17.389 korisnika izabralo isplatu mirovine iz prvog stupa. Gotovo dvoje od troje novih umirovljenika, njih 65 posto, vraća se u prvi stup.
Što se tiče onih koji neće tako brzo u mirovinu, može se očekivati da će se prinosi oporaviti, a njihov oporavak ovisi o smirivanju rata, inflacije i svih problema s kojima se ove godine nose gospodarstva diljem svijeta.
Neki stručnjaci za područje mirovina ističu da su fondovi godinama imali pozitivne prinose i uvećavali su vrijednost doprinosa, pa su i pored sadašnjih smanjivanja vrijednosti uplata dugogodišnji štediše i dalje u značajnom plusu zbog prijašnjih dobitaka. Ističu da se ne može na temelju jedne ili nekoliko godina lošijih prinosa pouzdano procijeniti hoće li fondovi vrlo brzo vratiti ono što su izgubili, no kako je kriza iz 2008. pokazala da ulaganja u poslovne udjele na dugi rok mogu biti vrlo otporna i ostvariti zavidne prinose, vjeruju da će tako proći i mirovinska štednja.
Oni nezadovoljni stanjem ukazuju na to da je u obveznim mirovinskim fondovima svaka peta kuna ili 20 posto ukupne imovine domaćeg financijskog sustava i smatraju da se moglo bolje upravljati fondovima, a treći kažu da fondovima država određuje strukturu ulaganja.
Dodajte tome i stare prijepore oko toga treba li uopće drugi stup i imate recept za totalnu zbunjenost. Na stranu što je mirovinska reforma zaustavljena, a da nije, danas bi u prvi stup išlo pet posto doprinosa, a 15 posto u drugi stup, činjenica je da imamo veći problem. Kako god okrenuli, imamo premalo zaposlenih, premalo onih koji uplaćuju iz svojih plaća doprinose u prvi i drugi stup.
Tako će ostati i nakon što startaju nove izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, a prijedlog je upravo prošao javno savjetovanje. Predloženim izmjenama omogućilo bi se mirovinskim fondovima ulaganje u nove vrste imovine koje nose veći prinos, kao što su nekretnine i hipotekarne pokrivene obveznice uz kontrolirani rizik, prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama...
Novi modeli
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažu da su dosadašnji prinosi mirovinskih fondova rezultat ulaganja ponajprije u državne obveznice i da 60 posto njihove imovine čine obveznice. Kako državnim obveznicama kamate padaju, mogli bi s njima padati prinosi mirovinskih fondova.
S obzirom na uvođenje eura, premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u proteklih 10 godina. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamata zbog inflacije, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili znatno niži, što je važno za fondove kategorije C, u koje se prenose sredstva osiguranika u godinama neposredno prije njihova umirovljenja, a koji 78 posto svoje imovine ulažu isključivo u domaće državne dužničke vrijednosne papire.
Stoga je resorno ministarstvo osmislilo nove modele ulaganja o kojima će nam ovisiti buduće mirovine. Dok sada mirovinski fondovi mogu ulagati u nekretnine samo putem nekretninskih alternativnih investicijskih fondova, predlaže se izravno ulaganje u nekretnine za mirovinske fondove kategorije A i B, uz propisivanje uvjeta koje nekretnina mora zadovoljiti. Limiti za ulaganja u nekretnine bit će tijekom prvih pet godina četiri i pet posto imovine, a potom se podižu na 10 posto imovine.
Ulaganje u nekretnine
Planira se također članovima mirovinskog fonda kategorije C omogućiti da prije nego što ih REGOS automatski rasporedi u kategoriju C fonda, dakle pet godina prije dana umirovljenja, zatraže da ostanu u kategoriji B kako bi potencijalno mogli ostvariti veću mirovinu zbog manje konzervativne politike ulaganja kategorije.
Nije ovo prva kriza u kojoj smo se našli u proteklih 14 godina, a svaka nagriza buduće mirovine jer smanjuje imovinu u koje mirovinski fondovi ulažu doprinose. Preklani smo imali pandemiju koja je donijela dotad neviđeno zatvaranje gospodarstava, prije toga Hrvatska je imala dugo, šestogodišnje gospodarsko poniranje, a prije toga svijet je pogodila financijska kriza.
Lijek za to trebale bi biti, između ostalog, blokete i cement i ulaganje u nekretnine. Iste one zbog kojih se dugo čeka slom, pad cijena i pucanje balona...