Među onima koji su uvjereni da smo već ušli u treći val epidemije koronavirusa je i liječnik Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
U svakom slučaju, objasnio je Luetić, i Hrvatska i cijela Europa u rastućoj su krivulji pandemije, a rizik od oboljenja i komplikacija uslijed COVID-19, pa i smrti i čak od post-covid sindroma, nemjerljivo je veći od rizika cijepljenjem AstraZenecom.
- Mislim da smo mi ušli u treći val. Gledajući krivulje u Hrvatskoj, u susjednim zemljama, možemo reći da smo na pragu, na uzlaznom kraku, sigurno se radi o trećem valu koronapandemije. Svatko od nas može utjecati na to koliko će biti strma ta krivulja – izjavio je liječnik na televiziji N1.
Kaže kako podaci demantiraju one koji omalovažavaju opasnosti od epidemije te da smo istu situaciju gledali i prošlu jesen.
„Najprije su u susjednim državama počeli visoki brojevi, pa broj hospitaliziranih i najteže oboljelih i umrlih. Onda smo to sve skupa vidjeli u jako intenzivnom obliku u Hrvatskoj jesenas. Upravo zato što smo to vidjeli, prošli, osjetili u zdravstvenom sustavu, trebamo apelirati. Koliko god se netko čudio prije dva, tri mjeseca da je, evo, u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori sve otvoreno, a nema epidemije, sadašnji podaci iz država upravo te osobe demantiraju. Virus je tu, pandemija je aktivna, djelujmo aktivno svaki od nas”, upozorio je dr. Luetić.
Tumači kako se medicinari u Hrvatskoj nikad nisu kolebali s prijedlozima kako postupati u kojem trenutku epidemije.
“Hrvatska liječnička komora i struka su bili vrlo konzistentni. Mi smo tražili strože mjere uvijek kad je bio veći broj zaraženih i hospitalizacija. Odmah na početku studenoga smo tražili strože mjere, a one su donesene gotovo mjesec kasnije. Mogle su se donijeti i prije, sama činjenica da je dva, tri tjedna poslije krenuo silazni trend hospitaliziranih, pokazuje da su mjere bile učinkovite”, rekao je za N1 .
Napominje kako imamo vrlo neravnomjerno kretanje epidemije na nacionalnoj razini, te smatra da bi se mjere trenutno trebalo donositi na lokalnoj razini.
Komentirao je i to što je Hrvatska članica EU-a koja je na samom začelju liste po dobivenom cjepivu.
Naravno da očekujemo od EU-a, ako smo ušli u zajedničku nabavu lijekova, da se ravnomjerno rasporedi količina koja nam je na raspolaganju. EU mora iskoristiti sve mehanizme da prisili farmaceutsku industriju da isporuči ugovorene količine. Podsjećam da se značajan broj cjepiva proizvodi na teritoriju EU-a i odlazi u izvoz. Nelogično je da se iz EU-a izvoze cjepiva, a istodobno u EU nedostaje - ocijenio je.
Mišljenja je kako prije ruskog cjepiva i eventualnog kineskih i sljedećeg, trebamo iskoristiti cjepiva koja se proizvedu na tlu EU-a.
„Ako i dalje bude smanjena količina cjepiva od proizvođača, onda i to (Sputnik V) treba staviti na stol.”
Za aktualno zaustavljanje cijepljenja diljem EU-a, rekao je da je do sada upotrijebljeno 17 milijuna doza cjepiva AstraZenece, da je u EU-u upotrijebljeno više od šest milijuna:
“Prema zasad dostupnim informacijama iz struke, nema dokaza da je broj ugrušaka veći među cijepljenima nego kod onih koji nisu cijepljeni.”