Sve četiri dalmatinske županije imaju negativan migracijski saldo: Iz Knina je u bijeli svijet lani otišlo 479 stanovnika, što je tri posto stanovništva

U valu iseljavanja koje godinama traje u Hrvatskoj, na prste jedne ruke mogu se izbrojiti gradovi i općine iz kojih nitko lani nije emigrirao. Ipak, postoje i takvi; od 556 gradova i općina, iz tri općine nitko nije otišao u inozemstvo, a iz devet općina po jedan je stanovnik prošle godine otišao živjeti izvan hrvatskih granica. Sve tri općine koje službeno nemaju emigranata nalaze se u Dalmaciji: bračka Nerežišća, hvarski Sućuraj i Trpanj na Pelješcu. Većina općina koje su lani imale po jednog emigranta također je dalmatinska: Mljet, Civljane, Kijevo, Selca, Povljana, Zadvarje...

– Nismo imali nijednog emigranta jer nema tko više emigrirati. Većina onih koji su mogli otići već su otišli. Veliki je udio starijeg stanovništva, više od polovine stanovnika starije je od 65 godina. Demografska situacija je takva da nas je po svakom popisu stanovništva manje oko 200. Sad je u općini oko 1800 stanovnika, na idućem popisu bit će nas oko 1600. Borimo se, imamo vrtić i školu, rodiljne naknade, pomoći obiteljima, stipendije, sve to funkcionira, ali je zakasnilo. Tko će sad imati dijete radi 10 tisuća kuna i besplatnih udžbenika – pita Ivan Marijančević, načelnik bračke općine Selca, iz koje se lani iselilo 40 stanovnika, a od njih nijedan u inozemstvo.

Doseljenih je u Selca lani bilo 37, pa je općina u migracijskom minusu za tri čovjeka.
– Prijavljuju se i vikendaši i stranci, pogotovo u Povljima, gdje Francuzi i Englezi koji su se tu prijavili i borave više od pola godine. Nas drži turizam, ali on pokupi svu radnu snagu, pa u trgovini i građevinarstvu ima problema s pronalaženjem radnika. Turizam nije loš, nemamo socijale, ali se rasulo sve drugo, pa se sve svodi samo na usluge. Nama je najveći problem unutarnja migracija, i to ona unutar naše županije. Kad jedna obitelj ode u Split, trajno smo ih izgubili – objašnjava nam načelnik Marijančević.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji u emigraciju računa sve one građane koji su prijavili MUP-u da napuštaju zemlju dulje od godine dana, takvih je lani u Hrvatskoj bilo 47.352, a od 2008. do kraja prošle godine policiji se prijavilo ukupno 202.423 ljudi koji su emigrirali. Migracijski saldo je minus 94.676 ljudi, za koliko statistika računa da se smanjio broj stanovnika zemlje. Tako kažu službeni podaci, a neslužbeni kažu da je u proteklih pet godina iz Hrvatske u zemlje EU-a emigriralo oko 300 tisuća ljudi.

Sa 6814 emigranata, Zagreb ima najveći broj odseljenih u inozemstvo među svim gradovima i općinama. Glavni je grad vodeći na svim ostalim listama; lani se u njega doselilo 16.253 ljudi, a odselilo 15.250, pa mu je broj stanovnika porastao za tisuću ljudi. Slijede ga oni koji se plusom ne mogu pohvaliti, a po odlascima svojih stanovnika u inozemstvo drugi u zemlji je Osijek, s 1481 osobom koja je napustila svoj grad i zemlju, njih 1,4 posto samo u jednoj godini. Slavonski Brod imao je 1212 emigranata, ili dva posto stanovništva lani se iselilo u inozemstvo, a iz Rijeke je emigriralo 1183 ljudi. Peti je Vukovar, s 843 ljudi koji su emigrirali. Iz Vukovara je samo lani zemlju napustilo tri posto Vukovaraca. Veliki su to brojevi za grad s 27.683 stanovnika. Na listi gradova i općina iz kojih se najviše odlazilo u inozemstvo slijede Velika Gorica, Petrinja, Split, Vinkovci i Pula. Među prvih 20 su Zadar, Knin, Ilok...

U Dalmaciju se lani, prema statističkim podacima, doselilo 8793, a odselilo 11.396 ljudi, od čega ih je 6346 emigriralo. Sve četiri dalmatinske županije imaju negativan migracijski saldo od ukupno 2600 ljudi, a najveći ima Splitsko-dalmatinska županija, iz koje je otišlo 1274 ljudi, od čega tisuću u inozemstvo. Prošle je godine 646 Splićana, ili 0,4 posto stanovnika Splita, napustilo Hrvatsku. Kad se od onih koji su se u Split doselili, a iz inozemstva je stiglo 683 ljudi, oduzme broj odseljenih, migracijski je saldo negativan; grad je za 542 stanovnika manji. Iz Knina je u bijeli svijet lani otišlo 479 stanovnika, što je tri posto stanovništva, treći su na listi Kaštelani, kojih je u inozemstvo otišlo 455, iz Zadra je u inozemstvo otišlo 402 stanovnika, Benkovac je sljedeći s 281 emigrantom, što je 2,5 posto stanovništva, a Šibenik i Dubrovnik imaju po 206, odnosno 205 emigranata, no njihov je migracijski saldo pozitivan. Zatim slijedi općina Gračac sa 198 iseljenika, što je čak 4,5 posto stanovnika, te Imotski sa 162 emigranta, ili 1,5 posto stanovništva...

Kad se gledaju postoci odseljenog stanovništva nekog grada ili općine, samo je lani općina Štitar izgubila 6,9 posto stanovnika, kad se 147 njezinih stanovnika odselilo u inozemstvo, općina Gunja ostala je bez šest posto stanovnika, ili njih 227, koliko ih je lani emigriralo, općina Babina Greda s 204 emigranta ostala je prošle godine bez 5,7 posto stanovništva, Darda bez 3,4 posto stanovništva kad je emigriralo njezinih 236 mještana. Gradovi i općine diljem Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije ostaju bez ljudi; samo prošle godine ostali su bez više od 14 tisuća stanovnika, a u njih se uselilo manje od tri tisuće ljudi, pa je migracijski saldo tih dviju županija minus dugačak 11.125 imena, od kojih je njih 10.185 sreću potražilo izvan granica Hrvatske. Svi su ti brojevi službeni podaci, ljudi koji su prijavili MUP-u da odlaze iz zemlje dulje od godine dana. Stvarni su još mračniji.