Novi Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona ovih je dana upućen na očitovanje koalicijskim partnerima HDZ-a. Očekivano, nova verzija ne sadrži kontroverznu definiciju obitelji, no dio drugih odredbi čije je izbacivanje resorna ministrica Nada Murganić najavljivala ostale su i u sadašnjem prijedlogu: izvanbračne zajednice nisu u potpunosti izjednačene s bračnima, izvanbračni parovi mogu posvajati djecu samo ako “postoje opravdani razlozi na strani djeteta”, razvod roditelja maloljetne djece pokretat će se na sudu umjesto pri centru za socijalnu skrb, roditeljski plan je izbačen u potpunosti, a posebnog skrbnika - odvjetnika koji u konfliktnom razvodu zastupa dijete - plaćat će roditelji.
Ovaj Nacrt prijedloga drugi je pokušaj ove Vlade da izmijeni obiteljsko zakonodavstvo: prvi prijedlog Obiteljskog zakona upućen je u javnu raspravu krajem rujna prošle godine, no povučen je nakon manje od 24 sata - prije svega zbog definicije obitelji, koja je bila vrlo uska i isključivo vezana uz djecu pa tako parovi bez djece po toj definiciji nisu činili obitelj.
Probijeni rokovi
Ministrica Murganić, koja se zbog toga ispričala javnosti, najavila je novi prijedlog zakona najkasnije do kraja lanjskog listopada. No, tek je sada konačna verzija upućena partnerima na usuglašavanje. Ono bi, kažu u Ministarstvu, trebalo završiti do svibnja, kad bi javnosti trebao biti predstavljen konačni prijedlog zakona.
Očekuje se da dio partnera, prije svega HNS i HSLS, neće lako pristati na pojedina rješenja, osobito ono kojim se ukida sadašnje potpuno izjednačavanje izvanbračnih i bračnih zajednica. U najnovijem prijedlogu zakona izvanbračne zajednice definirane su jednako kao i u postojećem Obiteljskom zakonu - kao životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka. No, obrisani su sljedeći stavci prema kojima “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”.
Time je njihov faktično jednaki pravni status ukinut i ovisio bi o svakom pojedinačnom zakonu (od kojih su tek neki usklađeni s ovim stavom), a i u samom Obiteljskom zakonu stoji kako će izvanbračni parovi moći posvajati djecu samo ako “postoje opravdani razlozi na strani djeteta”. Koji su to “opravdani razlozi” zbog kojih bi izvanbračne zajednice mogle posvajati djecu pitali smo nadležno Ministarstvo, no odgovoreno nam je da “nisu u mogućnosti komentirati Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona s obzirom na to da je u postupku usuglašavanja”.
Nova procedura
U potpunosti se pak mijenja i procedura razvoda roditelja maloljetne djece, čemu se HNS ranije također protivio.
Prema sadašnjem zakonu, roditelji pokreću razvod pri centru za socijalnu skrb, što se smatra “mekanijim” pristupom te ne traži angažiranje odvjetnika. U suradnji sa centrom, roditelji nastoje sastaviti plan o roditeljskoj skrbi, kojim dogovaraju bitne stvari vezane za djecu - od toga s kim će dijete živjeti i kolika će biti alimentacija do toga s kim će provoditi rođendan ili Božić. Tek s tako sastavljenim planom idu na sud, koji zaključi razvod. Ako se roditelji nisu mogli dogovoriti, išli bi u klasičnu sudsku proceduru u kojoj bi sud, vodeći se interesom djeteta, odlučivao o nastavku skrbi.
Pitanje školovanja
Praksa je pokazala da se ovakvim pristupom udvostručio udio roditelja koji su se dogovorili, i to bez odvjetnika i suda. Međutim, novi prijedlog zakona ponovno određuje kako će se razvod pokretati na sudu, sud će donositi odluke, a roditeljski plan je izbačen. U odnosu na prijedlog iz rujna prošle godine izbačeno je obavezno posredovanje za roditelje. Umjesto toga, uvedeno je obavezno roditeljsko informiranje i savjetovanje.
Kao i u dosadašnjem zakonu, ostaje Centar za posebno skrbništvo, u kojem su odvjetnici s položenim pravosudnim ispitima, koji služe kao posebni zastupnici djece i osoba lišenih poslovne sposobnosti. Između ostalog, zastupaju i interese djece u konfliktnim razvodima roditelja. No, prema ovom prijedlogu, usluge posebnog zastupnika više za tu djecu neće biti besplatne, nego će ih plaćati roditelji sukladno odvjetničkoj tarifi.
Velikom dijelu civilnog sektora posebno je bio sporan članak 104. povučenog prijedloga, u kojem je stajalo da “roditelji imaju prije svih pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju i obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima”. U tome su prepoznali napad na kurikularnu reformu i upozorili kako je neprihvatljivo da se obrazovanje ne temelji na znanosti, nego na uvjerenju roditelja. U sadašnjem prijedlogu ta je rečenica izbačena iz tog članka, ali je u članku 108., koji nosi naslov “Školovanje i obrazovanje djeteta”, ubačen stavak koji glasi: “Roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.
KLJUČNE PROMJENE U ODNOSU NA PRVI PRIJEDLOG Izvanbračni parovi samo će iznimno moći biti posvojitelji
1. Definicija obitelji
U novom prijedlogu nema definicije obitelji koja je bila glavni razlog zbog kojeg je prvi zakonski prijedlog u rujnu povučen iz javne rasprave u roku od 24 sata. Podsjetimo, obitelj je tada bila definirana kao “majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive”. Parovi bez djece, dakle, ne bi bili obitelj. U hrvatskim obiteljskim zakonima, kao i u sličnim zakonima većine europskih zemalja, nikad nije bilo definicije obitelji.
2. Izvanbračne zajednice
Izvanbračne zajednice neće biti izjednačene s bračnima, jer u prijedlogu nema odredbe, poput one u sadašnjem zakonu, da “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga zakona, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”. Izvanbračni parovi moći će posvajati djecu samo ako “postoje opravdani razlozi na strani djeteta”.
3. Razvod roditelja maloljetne djece
Roditelji maloljetne djece razvod će ponovno pokretati na sudu, što podrazumijeva ponovno angažiranje odvjetnika te najmanje jedno ročište više po svakom razvodu. Praksa je pokazala da je pokretanje razvoda pri centru za socijalnu skrb udvostručilo broj sporazumnih dogovora o daljnjoj skrbi o djeci.
4. Roditeljski plan
Plan o roditeljskoj skrbi, koji su dogovorno sastavljali roditelji u centru za socijalnu skrb, nakon čega bi ga ovjerio sud i time zaključio razvod, ukida se. Ponovno će centri za socijalnu skrb slati sudu svoje mišljenje o tome kako je najbolje da roditelji nastave skrbiti o djeci nakon razvoda, a sud će svojom odlukom (ne temeljem postignutog dogovora roditelja) odlučivati s kim će dijete stanovati, kako će viđati drugog roditelja, s kim će provoditi praznike...
5. Posebni skrbnik
Tijekom konfliktnog razvoda, u kojem će svaki roditelj angažirati odvjetnika, dijete će, kao i dosad, dobiti svojeg “odvjetnika”, odnosno posebnog skrbnika, zaposlenika Centra za posebno skrbništvo. No, posebni skrbnik neće (kao za druge korisnike) biti besplatan, nego će ga plaćati roditelji sukladno odvjetničkoj tarifi.
6. Obrazovanje u skladu s vjerskim uvjerenjima
Odredba o tome da roditelji imaju pravo na obrazovanje djece u skladu s roditeljskim uvjerenjima ostala je u prijedlogu zakona, ponešto promijenjena i u drugom zakonskom članku. Dok je prvi, povučeni prijedlog propisivao da “roditelji imaju prije svih pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju i obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima”, u novom prijedlogu stoji kako “roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.
