Unatoč preporuci Hrvatske udruge banaka da se suzdrže od pljenidbe cijele plaće dužnicima, koja im je odnedavno omogućena odlukom Ustavnog suda, novčarske kuće su poslodavcima svojih ovršenih klijenata, ipak, počele slati tzv. suglasnosti o zapljeni korisnika kredita.
Radi se, podsjetimo, o onim građanima koji su podizali zajmove od 2005. do 2008. godine, te pritom potpisivali izjave o pljenidbi ukupne plaće, kao jedan od instrumenata osiguranja. Ustavni sud je u rujnu ove godine donio odluku prema kojoj se na spomenutu kategoriju ne odnosi aktualni Ovršni zakon prema kojem se smije plijeniti samo četvrtina plaće, već im banke mogu uzeti ukupna primanja.
U opasnosti da čitav mjesec uredno ide na posao, a ne vidi ni kune je i čitateljica L.L. (točni podaci poznati redakciji). Na radno mjesto, u obrazovnu ustanovu na jednom kvarnerskom otoku, stigla joj je obavijest iz Slatinske banke koja od njezina poslodavca traži pljenidbu cijele plaće zbog nepodmirenih rata kredita.
– Otkad sam vidjela taj dopis, u šoku sam, ne mogu doći sebi... Teško živim i od ove 4000 kuna koje dobijem kao spremačica. Slatinskoj banci sam doista potpisala suglasnost o zapljeni 2006. godine, kad sam kod njih podizala kredit u iznosu od 66.000 kuna, odnosno 9000 eura. Potpišeš sve što ti traže jer kako ćeš drukčije doći do novca koji ti treba... Osim toga, to je bilo drukčije vrijeme, nije još došla kriza, tko je mislio da će biti ovako teško... Ako mi uzmu cijelu plaću, mogu me i ubiti – očajna je naša čitateljica, koja kredit nije mogla plaćati zbog teških životnih uvjeta u kojima se našla, a u međuvremenu joj je dug prema Slatinskoj banci sa 60.000 skočio na 100.000 kuna.
Da je pljenidba plaće "kratkovidna" mjera s kojom banke ništa neće postići, drži Iskra Maras, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.
– Čak je iz Hrvatske udruge banaka prije mjesec i pol dana išla preporuka njezinim članicama da ne idu na taj drastičan korak, no neke se, kao što vidimo, na to oglušuju. Ako čovjek ostane bez plaće, onda nema razloga da uopće ide raditi. Oni koji se nađu u toj situaciji, "vući" će vjerojatno bolovanje jer se ta naknada ne smije plijeniti ili će dati otkaz pa raditi na crno. Ni jedna ni druga situacija nije dobra jer potencijalno stvara nove socijalne slučajeve. Zbog svega toga banke će do svog novca teško dolaziti – drži Iskra Maras.
Dužnicima nisu uspjeli pomoći ni saborski zastupnici SDP-a čiji je Klub uputio prijedlog o dopuni Ovršnog zakona kako bi se spriječila socijalna katastrofa. Tražili su, naime, da se u Ovršni zakon uvrsti amandman prema kojem bi se stavka o zabrani pljenidbe iznad jedne četvrtine plaće odnosila i na one građane koji su potpisivali izjave o zapljeni ukupnih primanja, no to je Vlada odbila.
– Situacija je takva da je trenutačno formirana radna skupina za donošenje novog Ovršnog zakona koji moramo uskladiti s preporukama Europske unije, među ostalom i onom prema kojoj je donošenje ovrhe isključivo stvar suda, a ne javnih bilježnika. Kad će taj posao biti priveden kraju i hoće li novim zakonom biti spašeni oni ovršenici kojima mač pljenidbe cijele plaće visi nad glavom, ostaje nam vidjeti – kaže pravna savjetnica Iskra Maras.
HUB: Većina novčarskih kuća neće uzimati sve...
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju kako su iz kontakta sa svojim članicama doznali kako ih većina "nema namjeru naplaćivati dospjele dugove građana na temelju potpisane isprave o ovrsi cijelih primanja". Slatinska banka, koja je poslala zahtjev za pljenidbu, nije u HUB-u.
– Kada dođe do problema u otplati kredita, uvijek sugeriramo da se građani obrate što prije svojoj banci, radi dogovora o reprogramu ili nekom od oblika restrukturiranja kreditne obveze, a kako bi se izbjegao ovršni postupak.
HUB će sudjelovati u Radnoj skupini za donošenje novog Ovršnog zakona koju je oformilo Ministarstvo financija. Cilj je određivanje socijalnih kriterija i konkretnih poreznih olakšica za jednostavniji i lako primjenjivi otpis dijela duga za građane koji su u dugotrajnoj blokadi i žive u teškim socijalnim uvjetima – kažu u HUB-u.