Škole same biraju kad će se učiti, a kad će odmarati; Neki su uveli i peto obrazovno razdbolje i kraće praznike koncem veljače i početkom ožujka

Hoće li od nove 2019./2020. školske godine i frontalnog uvođenja kurikularne reforme u sve osnovne i srednje škole o trajanju i rokovima školskih praznika odlučivati same škole (pojedinačno) ili njihovi osnivači - gradovi i županije - te kakva će u tome biti uloga države?

Pitanja su to na koja bismo odgovore trebali dobiti nakon što na proljeće Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) objavi prijedlog školskog kalendara za iduću školsku godinu. Dok godinama u nas traju prijepori o tome imamo li predugačke ili prekratke školske praznike, je li ih previše ili premalo, koliko tome pridonose neujednačena polugodišta, koje je pravo vrijeme za početak ili završetak nastavne godine, Ministarstvo je ove školske godine školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu kurikularne reforme „Škola za život“ (ukupno 74 osnovne i srednje škole) prvi put dalo priliku da o trajanju učeničkih odmora i organizaciji nastave – odlučuju same.

Nastava u blokovima

Rezultat: prema podacima MZO-a, ukupno 14 eksperimentalnih škola predložilo je drukčiju organizaciju nastave, a neke od njih i trajanja te rokova učeničkog odmora, što im je Ministarstvo i odobrilo. Podsjetimo, i prije kurikularne reforme obrazovne su ustanove, odnosno njihovi osnivači, imali priliku sami tražiti odgodu početka nastave i/ili dužine trajanja školskih praznika, no rijetki su tu priliku i iskoristili. Odluke se u tom slučaju uglavnom donose na razini cijele županije. Ove školske godine samo je Splitsko-dalmatinska županija zatražila i dobila odgodu početka nastave u rujnu (nastava počela tjedan dana kasnije od ostatka zemlje), a zauzvrat su skraćeni zimski praznici s tri na dva tjedna, pa su već u ponedjeljak u toj županiji opet zazvonila školska zvona za početak drugog polugodišta.

 Ali, nisu jedini u zemlji. U školske su se klupe u ponedjeljak vratili i učenici iz nekoliko eksperimentalnih škola koje su same tako odlučile, poput Osnovne škole „Benkovac“ u Benkovcu u Zadarskoj županiji, Osnovne škole „Antuna Gustava Matoša“ u Tovarniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Osnovne škole „Donja Dubrava“ u Donjoj Dubravi u Međimurskoj županiji te Srednje škole „Ivanec“ u Ivancu u Varaždinskoj županiji. Ono što je zanimljivo jest da su eksperimentalne škole nastavu i odmore učenika u ovoj školskoj godini organizirale uglavnom drukčije od ostatka zemlje, neke su uvele više obrazovnih razdoblja, velika većina nastavu u blokovima, a školska godina je, po uzoru na neke europske zemlje, ispresijecana s više (kraćih) učeničkih odmora. Na primjer, tjedan dana koji im je ostao od zimskih praznika većina ovih eksperimentalnih škola iskoristit će najvećim dijelom kratkim odmorima u veljači ili ožujku, a do promjena će doći i kod korištenja proljetnih praznika oko Uskrsa koji za ostatak zemlje ove godine traju od Velikog četvrtka, 18.travnja, do petka iza Uskrsa, 26.travnja. U nekim eksperimentalnim školama tih praznika uopće neće biti ili ih neće biti u tom razdoblju i dužini trajanja.
      

Osnovna škola u Benkovcu, primjerice, uvela je pet obrazovnih razdoblja, a nakon što su se u ponedjeljak vratili na nastavu, osnovci iz te škole na sljedeći kraći odmor će od četvrtka, 28. veljače, do ponedjeljka, 4. ožujka, potom slijedi četvrto obrazovno razdoblje koje će trajati do 19. travnja, a nakon toga opet dvotjedni odmor do 6. svibnja, kada počinje peto obrazovno razdoblje, čiji se kraj poklapa sa završetkom nastavne godine 14. lipnja.

Tri tjedna previše

 - Dio smo eksperimentalnog programa i iskoristili smo priliku da možemo sami odlučivati o školskom kalendaru. Dosadašnja iskustva pokazala su da su tri tjedna zimskih praznika previše, da je jedan „skijaški“ tjedan obično višak i da se djeca odviknu od škole. Učenici su danas uredno stigli na nastavu, jedino je u područnoj školi zbog bolesti došlo pet, od ukupno devet učenika – prepričava Tonči Kuman, ravnatelj OŠ „Benkovac“.

Kaže da je odluka o skraćenju zimskih praznika izazvala uglavnom pozitivne reakcije, a što se tiče proljetnih, dodaje, Veliki četvrtak i petak organizirat će kao projektne dane, dok su se prilikom odluke o povratku na nastavu tek 6. svibnja vodili činjenicom da nakon kasnog Uskrsa ove godine ubrzo stiže i neradni 1. svibnja (koji pada u srijedu) te nisu željeli u (pre)kratkom roku učenicima prekidati i počinjati nastavu.

Zanimljivo je da u nekim eksperimentalnim školama, poput Srednje škole Vela Luka, prvo obrazovno razdoblje završava tek 25. siječnja, a drugo počinje 28. siječnja i traje do kraja nastavne godine 14. lipnja, dok u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Komletincima u Vukovarsko-srijemskoj županiji nastava završava ranije nego u ostatku zemlje, i to već u srijedu 12. lipnja.