Snižavanje stope PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene, kao i na bezreceptne lijekove s početkom iduće godine građani bi trebali osjetiti i na nižim cijenama tih proizvoda, dok veće plaće mogu očekivati oni koji zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno, neke su od važnijih promjena koje s početkom 2019. donose zakonske izmjene iz trećeg kruga porezne reforme.
Te bi izmjene, prema najavama ministra financija Zdravka Marića, građane trebao rasteretiti za dodatnih oko tri milijarde kuna.
"U prvom krugu poreznog rasterećenja ukupno je smanjen porezni teret za 2,3 milijarde kuna, u okviru drugog dodatnih 1,3, dakle u dvije godine možemo reći 3,6 milijardi, a sada u ovom prijedlogu zakona predlažemo dodatno porezno rasterećenje od 3 milijarde kuna, dakle sve skupa u ove tri godine dolazimo do iznosa od 6,6 milijardi kuna“, istaknuo je ministar predstavljajući sredinom studenoga u Saboru paket devet poreznih zakona.
U tom je paketu devet zakona čija primjena počinje s 1. siječnja 2019. godine - izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretninama, o doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.
Niži PDV
Izmjene Zakona o PDV-u donose smanjenje stope toga poreza s 25 na 13 odnosno 5 posto za određene proizvode.
Tako će se od početka 2019. sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene.
Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.
Početak iduće godine donijet će i niže cijene bezreceptnih lijekova, jer će se oni umjesto stopom od 25 posto ubuduće oporezivati stopom od 5 posto. Time je izjednačena stopa PDV-a na bezreceptne i lijekove koji se izdaju na recept.
Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Naime, do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019. sa 25 posto na 5 posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
Ministar financija je i kod predstavljanja zakonskih izmjena više puta ponovio kako očekuje da će sniženje stope PDV-a na 13 posto, koje se odnosi i na neke najvažnije proizvode iz potrošačke košarice, rezultirati i smanjenjem cijena tih proizvoda.
Neki su trgovački lanci i prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PDV-u odnosno već u prosincu snizili cijene proizvoda kao što su meso, voće i povrće, a očekuje se da će i ostali slijediti te primjere, ako ne prije, onda početkom iduće godine.
Novina je zakonskih izmjena i da će porezni obveznici ubuduće ulaziti u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna. Do sada su, naime, ako u jednoj kalendarskoj godini ispune uvjete za ulazak u sustav PDV-a ulazili s početkom iduće kalendarske godine.
Izmjenama Zakona ukinut je i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.
Po novome će porezno tijelo moći od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU. "To je bitno zbog sprječavanja poreznih prijevara", objasnio je ministar financija.
Iako glavnina odredbi izmjena Zakona o PDV-u na snagu stupaju s početkom 2019. godine, početak primjene jedne važne izmjene odgođen je za početak 2020. godine - smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.
Porez na dohodak
Niz novina s početkom iduće godine donose izmjene Zakona o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih je i proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no zakonske su izmjene taj prag podigle na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje). Tako će se od 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna mjesečno.
Ta izmjena neće donijeti nikakve promjene za one s nižim dohocima, a Vlada njima cilja na one u sektoru visokih tehnologija sa željom sprečavanja odljeva visokokvalificiranih radnika iz Hrvatske.
Upravo je činjenica da izmjene ništa neće značiti za one s nižim dohocima bila i najčešća primjedba na zakonske izmjene, na što je ministar financija najčešće odgovarao da zakon o porezu na dohodak ne definira tko koliku plaću ima nego koliko se njemu od bruto plaće usteže poreza i prireza te se treba pitati koliko ljudi plaća poreze i prireze.
"Ako niste u škarama poreza na dohodak i prireza, nažalost zbog plaće koja je ispod prosjeka, ili imate više uzdržavanih članova, nema te porezne izmjene u tom pogledu koja vama može izravno povećati neto dohodak. Ali smo zato u ovom trećem krugu na to stavili naglasak. Jer, upravo onima koji imaju ispodprosječna primanja, u njihovoj strukturi potrošnje je najveći udjel za hranu, i zato smanjujemo PDV-a na neku hranu", kazao je Marić u jednom od odgovora na te primjedbe.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak u trećem krugu porezne reforme donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove.
Tako će od iduće godine roditelji učenika i studenata koji primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i tako godišnje ostvare primitke veće od 15.000 kuna za njih moći ostvarivati poreznu olakšicu. Ograničenje od 15.000 kuna više se neće odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.
Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.
Novina je brisanje iz zakona dohotka od osiguranja kao jednog od oblika oporezivog dohotka. Tako se od iduće godine dohotkom od osiguranja više ne bi smatrale uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.
Zakonskim se izmjenama pojednostavljuje i oporezivanje primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima, koji se više ne bi tretirali kao dohodak od rada već kao dohodak od kapitala i oporezivali bi se stopom od 24 posto.
Također, primici ostvareni privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi oporezivali bi se po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak.
Izmjenama Zakona kod primitaka po osnovi povoljnijih kamatnih stopa smatra se razlika između ugovorene niže i kamatne stope od 2 posto, što je jedan postotni bod manje nego sada (3 posto).
Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od iduće godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit će lokalne jedinice. Pritom je zakonom regulirano da se taj paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde iznos tog paušala - tada on iznosi 750 kuna.
Doprinosi
Izmjenama Zakona o doprinosima od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na plaću - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna, izračun je Ministarstva financija.
No, kako je riječ o doprinosima na plaću koje su teret poslodavca to nema izravnog učinka na neto plaće radnika, već će o tome odlučivati sami poslodavci.
Računovođe su na primjeru zaposlenikove mjesečne bruto plaće od 10.000 kuna izračunali da će temeljem navedenih izmjena poslodavci na iznosu te bruto plaće 'uštedjeti' 70 kuna mjesečno. Hoće li to poslodavci pretočiti u povećanje plaća svojih zaposlenika ovisi o njima, no pritom treba imati na umu da je tih 70 kuna iz primjera bruto 'ušteda' što znači da bi neto bio manji.
Najviše interesa i primjedbi na izmjene zakona o doprinosima izazvalo je reguliranje doprinosa članova uprave trgovačkih društava.
Osnovica za obračun doprinosa direktora i nadalje će biti 65 posto prosječne plaće, ali su iz resora financija odlučili doskočiti direktorima koji se prijavljuju na nepuno radno vrijeme, nerijetko i na jedan sat tjedno odnosno 12 minuta dnevno, slijedom čega plate umanjene doprinose odnosno za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplate 48 kuna mjesečno, a imaju puno pravo na zdravstvenu zaštitu i broje im se godine staža kao da su radili puno radno vrijeme svaki dan.
Zakonskim je izmjenama regulirana minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa - umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.
S obzirom da je prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz ove godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.
Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem Porezna uprava, koja će utvrditi i možebitnu razliku doprinosa za uplatu.
Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću - mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.
Sukladno tomu, za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.
Iz Ministarstva financija pritom ističu kako propisivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa ne znači da je to i plaća koju su si direktori odnosno članovi uprave trebaju isplatiti.
Otpisi potraživanja u skladu s "lex Agrokor"
Odredba izmjena Zakona o porezu na dobit koja će se primijeniti već kod podnošenja prijave poreza za ovu godinu odnosi se na otpise potraživanja. Naime, porezno priznatim rashodom smatrat će se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, što znači da je riječ o otpisu potraživanja od kupaca provedenih u skladu s "lex Agrokor".
Novine su predviđene i kod odredbi o porezu po odbitku, pa će se on od 1. siječnja 2019. plaćati po stopi od 15 posto na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša).
Iznimno će se porez po odbitku po stopi od 20 posto plaćati na sve usluge i naknade kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (porezna utočišta).
Promjene u sustavu poreza na dobit uvode i nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti prema europskoj direktivi o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza.
Tako se uvodi pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Drugo je pravilo o kontroliranim inozemnim društvima, kojemu je cilj oporezivanje društava koja su više "fiktivno" osnovana s namjerom premještanja dobiti.
Porez na nekretnine
Daljnje porezno rasterećenje predviđaju izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama, kojima se od iduće godine stopa tog poreza smanjuje sa 4 na 3 posto.
Time je nastavljeno daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama. Naime, u poreznoj reformi prihvaćenoj krajem 2016. godine, a koja se počela primjenjivati 2017. godine. ta je stopa bila snižena s 5 na 4 posto.
U Ministarstvu financija računaju da će daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.
Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih jedinica i procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti oko sto milijuna kuna manji prihod.
I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza, neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim doprinosima.
Povrat trošarine za prijevoz
Izmjene zakona o trošarinama omogućit će od iduće godine pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo koje se koristi u komercijalnom prijevozu robe i putnika.
Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), od uvođenja povrata trošarine na gorivo za cargo i putnički prijevoz prijevoznici će u idućoj godini uštedjeti gotovo 300 milijun kuna - oko 240 milijuna kuna prijevoznici tereta, a oko 54 milijuna kuna prijevoznici putnika.
Kako bi spriječila osjetno poskupljenje automobila od početka iduće godine uslijed strožeg europskog standarda mjerenja emisije ugljičnog dioksida (CO2), Vlada je reagirala i Uredbom o načinu izračuna i visini sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila. Tom je uredbom, koja također na snagu stupa početkom 2019. godine, smanjena vrijednosna naknada u sklopu posebnog poreza. Istodobno, nije se diralo u dio tog posebnog poreza koji se plaća prema CO2 parametru.
Uvodi se "digitalno pečaćenje"
Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su da se propisane knjigovodstvene isprave i evidencije mogu čuvati u elektroničkom zapisu. Također se proširuje uporaba čuvanja računa u elektroničkom obliku te daje mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.
Izmjenama se proširuje i iznimka od porezne tajne - ako se podatci iznose tijekom kaznenog postupka.
Također briše ograničenja vezano za primjenu obvezujućih mišljenja, a s ciljem što češće uporabe tog instituta. Tako će ubuduće porezno tijelo na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih događaja i djelatnosti neovisno o njihovoj tematici.
Jedna od novina zakona koja je izazvala prijepor u poslovnoj javnosti je uvođenje tzv. digitalnog pečaćenja.
S obrazloženjem da je posljednjih godina uočeno da poslovni subjekti, osobito oni registrirani izvan Hrvatske pružaju usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavati uvjete koje za određene djelatnosti reguliraju hrvatski propisi, a što u pojedinim slučajevima može izazvati i teško nadoknadivu štetu za zajednicu, izmjenama je omogućeno da nadležno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad. Kako se najčešće takve usluge pružaju putem internetskih stranica, zakon predviđa mogućnost provedbe zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese.
U paketu poreznih zakona čija primjena počinje s 1. siječnja 2019. su i izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza te izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Izmjenama zakona o fiskalizaciji propisano je primjerice da na dokumentu na kojem se navode podaci o plaćanju, a koji se izdaje prije izdavanja računa, mora vidno pisati "ovo nije fiskalizirani račun". Inače, većina će odredbi toga zakona stupiti na snagu s odgodom od dvije godine odnosno početkom 2021. kao primjerice odredbe koje se odnose na definiranje obveznika fiskalizacije, ili fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja.
Nema licenciranja računovođa
Uz paket poreznih zakona, s početkom iduće godine na snagu stupa još niz zakona iz područja financija i gospodarstva.
Među njima je i novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim se uvode tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga - te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.
No, novina za koju je bilo planirano da se uvede s početkom 2019. godine - linenciranje računovođa na kraju neće biti uvedena. Naime, sredinom prosinca Sabor je usvojio izmjene Zakona o računovodstvu, kojima je uz ostalo brisana odredba o obvezi licenciranja računovođa, koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.