Ove godine Uskrsnuće Kristovo iste nedjelje proslavit će Katolička crkva i pravoslavne Crkve, što je rijetko poklapanje, budući da ovisi o pojavama koje ne biste prepostavili: kretanju nebeskih tijela i povijesnim razlozima.
Izračunom točnog datuma Isusova uskrsnuća, ali i drame koja je prethodila događaju koji je potresao čovječanstvo - posljednoj večeri, mučenju, razapinjanju – kao i utjelovljenjem i rođenjem, bave se povjesničari, teolozi i znatiželjni ljudi skloni matematici, astronomiji i nizu drugih disciplina gotovo dvije tisuće godina.
Evanđeoski izvještaji
Za popriličnu kronološku zbrku 'krivi' su evanđelisti, Matej, Marko, Luka i Ivan, prvi kroničari Kristova života, koji nisu zapisivali datume ni godine, ali jesu godine vladanja tadašnjih careva, kraljeva i upravitelja provincija, kao i židovske blagdane koji su se ravnali prema kretanju nebeskih tijela, pa se onda uz dosta muke, bistra uma i računica može rekonstruirati s prilično točnosti kad se što u Isusovu životu i pasiji zbilo.
Godinama se ovime bavi Frane Peruzović, umirovljeni inženjer elektrotehnike i angažirani katolički laik, koji je o ovoj problematici objavio nekoliko knjiga i njegovi zaključci čine se veoma logični. Kad vam šjor Frane razmrsi ove povijesne gropove možete biti sigurni da ste razumjeli kad što 'pada', ali pokušate li sami složiti križaljku, past ćete vrlo brzo na ispitu. Naime, da bi se pravilno posložilo datume Isusova života, pojašnjava Peruzović, potrebno je poznavati i uključiti rimski kalendar, židovski kalendar, evanđeoske izvještaje, kršćansku predaju i kronološke razloge!
Nije zgorega poznavati i lunarni i solarni ciklus, ali i povijesne pokušaje određivanja točnih datuma. Sve to u isti čas treba u glavi posložiti u tablicu i onda ste se približili, što bi rekli stari Dalmatinci, kad je što bilo 'u ono vrime kad je Bog po zemlji hodija...'
- Poklapanje 'pravoslavnog' i 'katoličkog' Uskrsa iste nedjelje kao ove godine nema pravila i ne događa se ciklički nakon određenog broja godina. Ono ovisi o gibanju Mjeseca i kretanju Sunca, a također i o prijestupnim godinama. Povijesno, judeokršćani, dakle prvi Kristovi sljedbenici koji su pripadali židovskom narodu slavili su Uskrs na dan Pashe, dok se na Zapadu slavio u nedjelju nakon židovske Pashe.
Tako je bilo do Nicejskog sabora 325. godine kad je određeno da se Uskrs svetkuje u prvu nedjelju nakon punog mjeseca koji dolazi iza 21. ožujka, odnosno proljetne ravnodnevnice. Zbog toga Uskrs najranije može biti 22. ožujka, a najkasnije 25. travnja, na blagdan sv. Marka, no to se dogodi vrlo, vrlo rijetko, mislim da je bilo posljedni put za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Židovska Pasha inače pada na prvi puni Mjesec prvog proljetnog mjeseca koji se naziva nissan ili abib i za određivanje vremena Isusova uskrsnuća je važna jer se muka, smrt i njegovo usksrnuće odvijalo upravo u vrijeme Pashe – pojašnjava Frane Peruzović, dodajući kako julijanski kalendar kojim se služe pravoslavne Crkve (ne sve), kasni za gregorijanskim trinaest dana, pa i julijanski 21. ožujak prema njihovu brojanju pada na gregorijanski 3. travanj i onda računaju puni Mjesec koji se pojavi tek iza tog datuma.
Oba kalendara
- Ove godine Uskrs je i katolicima i pravoslavnima na istu nedjelju jer se pun Mjesec pojavio nakon 3. travnja, odnosno na nebu je bio 11. travnja pa se to uklapa u oba kalendara – navodi Frane Peruzović.
Papa Frane je prije dvije godine predložio pravoslavcima da se Uskrs slavi na jedinstveni dan, u drugu nedjelju u travnju, a liturgijsku godinu po julijanskom kalendaru računaju još samo Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat, Koptska crkva i dio samostana na Svetoj gori, dok su grčka, rumunjska i bugarska pravoslavna crkva prešle su na novi kalendar, tzv. reformirani julijanski kalendar, po prijedlogu srpskog znanstvenika rođenog u Hrvatskoj Milutina Milankovića (1879. – 1958.), osnivača Katedre za nebesku mehaniku Sveučilišta u Beogradu.
No Frane Peruzović ne slaže se s ovim kompromisom.
- I ja bih kao vjernik volio da se slavi iste nedjelje, ali ne može biti druge nedjelje, nego prve nedjelje u travnju, i to ne nakon 18. travnja, a prema mojim izračunima Isus je umro u petak 3. travnja, Pasha je te godina bila 4. travnja u subotu, a uskrsnuo je u nedjelju 5. travnja 33. godine.
Razloga je više.
Isus je umro za punog Mjeseca, a pun Mjesec je u petak 14. nissana bio 3. travnja 33. i 7. travnja 30. godine. Ovaj drugi datum ne može biti zbog više razloga. U rimskom kalendaru 3. travnja ima oznaku C od comitialis i toga dana se smjelo glasovati o zakonima ili presudama, moglo se odlučivati o smrtnoj kazni ili progonstvu.
Dalje, prema židovskom kalendaru Mjesec je bio vidljiv 20. ožujka u sumraku pa se od tada brojio prvi dan nissana, a 14. nissana bio bi u petak 3. travnja.
Prvi petak u mjesecu
Zbog kronoloških razloga nakon petnaest godina Tiberijeva vladanja (povijesni podatak spomenut u evanđelju) koje je je završilo 18. kolovoza 29. godine, do 3. travnja 33. godine jedino je moguće smjestiti tri godine Isusova javnog djelovanja kako donose evanđeoski izvještaji. I na koncu kršćanska predaja od početka uči da je Isus umro 33. godine, ali i drevna pučka tradicija sačuvala je pobožnosti prvih petaka u mjesecu kao spomen Isusove muke– zaključuje Frane Peruzović.
Rijetko, ali se dogodilo