Drugi dan nove godine napunio je Obrovac novinarima. Stigle su ekipe istraživačkog magazina "Provjereno” Nove TV i "Labirinta” HRT-a, došle su gotovo sve redakcije zadarskih medija zbog tiskovne konferencije saborskih zastupnika MOST-a.
Svi traže odgovor na dva pitanja: prvo, tko je odgovoran za curenje mazuta u kanjon Zrmanje i drugo, iako je zagađenje Zrmanje registrirano 2002. godine, zašto nitko od nadležnih, prije svega iz Hrvatskih voda, u tih 18 godina nije ništa poduzeo da se takvi ekološki incidenti spriječe ili makar umanji šteta od zagađenja na zaštićeni krajobraz?
I onda kada je već izgledalo da je priča o mazutu u Zrmanji pomalo pala u drugi plan, sa stranica "Slobodne" je kao bomba odjeknula informacija da je tijekom sanacije tvornice glinice (od njenog zatvaranja 1982. pa do 2006. godine), u nezaštićeno tlo na području tvornice ispušteno oko 11 milijuna litara opasnog lužnatog materijala, oko 5.000 litara visokokancerogenog PCB ulja iz transformatora te da je iz tvornice nestalo stotinjak radioaktivnih „konzervi” tzv. mjerača protoka.
Odjednom je svima, od Zagreba do Zadra, došlo do glave da je 250 kubika mazuta u Zrmanji obična flekica za sve ono što je u nju i njen okoliš godinama ispuštano. Nekih četiri-pet godina u vrijeme dok je tvornica radila, a pogotovo kasnije, tijekom njene sanacije do i nakon Domovinskog rata.
'Bilo je i puno lošije'
- Ne znam zašto se sad o tome toliko diže prašina. Pa ovo je tko zna koji put da mazut plovi Zrmanjom... Sada i nije nešto puno iscurilo...- zafrkava nas Miro Modrić, rođeni Obrovčanin, dok se ukrcavamo na aluminijski gliser kako bi obišli točno mjesto iz kojeg mazut već desetljećima curi u rijeku.
- Volim ovu rijeku kao svoju mater. Mene je Zrmanja odgojila, danas sam to što jesam zahvaljujući Zrmanji – kaže Miro.
Nekada je radio u tvornici glinice na obližnjem Bravaru, sada je domar u Pučkom otvorenom učilištu. Kao vrsni poznavatelj Zrmanje po potrebi vozi ovaj gliser i vlasništvu Grada Obrovca. Nekidan je s njim vozio zadarskog župana Božidara Longina koji se na licu mjesta htio uvjeriti u razmjere zagađenja rijeke. Društvo mu je pravila viša vodna inspektorica Tea Markoč i voditelj ispostave Hrvatskih voda u Zadru Ivan Peša. Navodno je tada donesena odluka da se na teren hitno pošalje tim stručnjaka koji će započeti sanaciju onečišćene obale.
Za mazut u Zrmanji doznalo se u ponedjeljak 23. prosinca, a Davor Perić, ravnatelj županijske Javne ustanove Natura Jadera, koja skrbi o zaštiti kanjona Zrmanje, rekao nam je da su ribari u Novigradu masne mrlje na moru primijetili dva dana ranije.
Istog je dana informacija došla i do Igora Jurjevića, mladog Obrovčanina i entuzijasta, koji je odmah pohitao do Jezera, mjesta gdje mazut podvodno izbija u rijeku, i podigao dron. Tako su nastale snimke koje su šokirale Hrvatsku. Kilometarski trag mazuta preplavio je zelenu rijeku i neposredno pokazao da priča o ekološkoj katastrofi nije pretjerana.
- Sjećam se, prije nekih desetak godina, mazuta je toliko bilo u rijeci da je zacrnio i desnu i lijevu stranu korita, a trag je danima išao od Jezera do Novigradskog mora. Sada je većina mazuta ostala na ševaru, samo na desnoj strani rijeke. Do Novigradskog mora nije gotovo ništa ni došlo – spušta loptu Miro.
Ne da bi umanjio štetu, već da bi ukazao kako se količina mazuta pohranjenog u kraškom terenu kanjona nakon toliko godina očito smanjila, kako su je prijašnje bujice podzemnih voda već dobrano isprale, i kako bi ovakvih incidenta u budućnosti trebalo biti sve manje.
- Evo nas kod smokve – uspori Miro lagani gliser pokazujući prema desnoj strani rijeke. - Tu mazut izlazi. Vidite onaj ševar, one tamne mrlje? E, gdje je ševar tamniji, to znači da mazut baš tu izbija – pokazuje rukom.
U dužini od nekoliko stotina metara na pet-šest mjesta žuti ševar se potpuno zacrnio. Kad se gleda nizvodno, na ševaru se vidi tamnosmeđa crta, crni rub gotovo metar viši od površine rijeke, kao da ga je netko pošarao velikim crnim pinelom.
- To je granica. To vam je mjera visine rijeke kad je u njoj bilo mazuta – objašnjava nam Miro ukazujući na kamenu obalu gdje tragovi mazuta jasno pokazuju vodostaj rijeke prije desetak dana. U zraku se širi miris nafte kao da smo na nekom prirodnom nalazištu. Mazutni tragovi vide se u dužini od nekih pola kilometra, možda i više...
Ugrožena priroda
- Sada smo oko 3,5 kilometra udaljeni od Obrovca, nizvodno. Tu mazut prodire u rijeku iz podzemnih vodotokova. Tih izvora ima više, na nekoliko mjesta i dolje su nizvodno idućih možda pola kilometara. Nakon toga mazuta više nema. Nema ga ni kao izvora, ali nema ga ni na obalama rijeke. Jednostavno ga je upio ševar – govori Miro.
Upozorava nas da straha za ljudsko zdravlje nema. Naime, voda za piće se crpi iznad Jankovića buka, koji je dobrih pet kilometara iznad Obrovca, odnosno oko sedam-osam kilometara od mjesta gdje mazut ulazi u Zrmanju. Odatle do ušća u Novigradskom moru, još je najmanje toliko. Zato mazut može izravno naškoditi prirodi, ribama, školjkama, biljkama i pticama, ali ne i čovjeku.
Gore iznad naših glava iznad te desne strane rijeke nekadašnja su postrojenja propale tvornice glinice. Iz njenih spremnika za mazut u nezaštićeno je tlo ušlo oko 250 tisuća litara mazuta. Dogodilo se to prije 2002. kada su registrirana prva zagađenja rijeke. Neki tvrde da ih je bilo i prije 1990., osam godina nakon prestanka rada tvornice, kada je već dobar dio njenog postrojenja bio rastavljen i prodan u dijelove i staro željezo. Miro nam pažnju skreće na bijelu, poput pijeska bijelu naslagu ispod čamca.
- To je hidrat iz lužine – dobaci.
- Mislite, lužine iz tvornice? Zar je i ona završila u Zrmanji?
- Eh, da je li završila! Nema što iz tvornice u rijeku nije išlo. Još dok je radila, u rijeku se svašta ispuštalo – kazao nam je Miro Modrić u završetku našeg obilaska.
Bez odgovora iz Hrvatskih voda
Još u ponedjeljak 30. prosinca vodopravnoj inspektorici Tei Markoč iz državnog inspektorata uputili smo nekoliko pitanja u vezi zagađenja Zrmanje, ali do zaključenja ovoga teksta odgovore nismo dobili.
Nas je, podsjetimo, zanimalo što je inspektorica poduzela nakon izlaska na teren i što se namjerava poduzeti da se slični incidenti ubuduće ne bi događali? Odnosno, zašto Hrvatske vode 15 godina nisu ništa poduzele da zaustave istjecanje mazuta u rijeku. Naime, prema riječima stručne savjetnice iz Javne ustanove Natura Jadera, biologinja Morane Bačić, rješenje za sprječavanje curenja mazuta u Zrmanju postoji od 2004. godine, ali do danas nije primijenjeno.
Potrošeni milijuni, bazeni lužine ostali isti!
Dok se javnost okupira mazutom i drugim otrovima u Zrmanji, u drugi plan je ostalo pitanje nesaniranih bazena lužine na području Jasenica, još jednog toksičnog ostatka propale tvornice. Sanaciju koju je prije nekoliko godina pokrenuo Fond za zaštitu okoliša završio je u istrazi Uskoka, ali ne zbog odabira tehnologije sanacije, već zbog sumnje da je zemlja za nasipanje bazena dvostruko naplaćivana od države.
Istraga Uskoka je tako zaustavila projekt u njegovoj završnoj fazi. Deseci i stotine milijuna kuna su dakle potrošeni, a bazeni su i dalje ekološka bomba. Naprotiv, naši nam izvori govore da je kiša učinila svoje i da je stanje u bazenima sada isto kao i prije sanacije, odnosno da se u njima nalazi preko 250.000 kubika lužnate tvari koju treba ukloniti.
Dobrović: Nisam znao što se događa sa Zrmanjom
U četvrtak su u Obrovac stigli i čelnici MOST-a u jakom sastavu predvođeni saborskim zastupnicima Mirom Buljem, Nikolom Grmojom, Ines Linić Strenjom te bivšim ministrom zaštite okoliša Slavenom Dobrovićem.
Glavnu riječ vodio je Dobrović koji je upozorio da je država na sanaciju bivše tvornice potrošila stotine milijuna kuna, a situacija za okoliš je i dalje katastrofalna.
- Tražimo hitnu reviziju svih sanacija koje su provedene u ovom kraju, da se nađu odgovorni i privedu pred lice pravde, i hitnu sanaciju koja će spriječiti daljnju ugrozu ovoga kraja – kazao je Dobrović.
Na novinarsko pitanje što je on kao ministar u dvije vlade poduzeo da se problem sanacije riješi, Dobrović je odgovorio da 2016. nije uspio donijeti plan gospodarenja otpadom koji je bio uvjet za korištenje pola milijarde eura iz EU fondova.
Zašto niste podnijeli kaznenu prijavu ako ste sumnjali u zakonitost prijašnjih sanacija?
- Nisam bio upoznat sa svim detaljima, ali mi imamo institucije koje s ovoga mjesta prozivamo.
Što je bilo s tim sredstvima koja ste vi osigurali?
- Ona su ostala neiskorištena, to trebate pitati aktualnog ministra koji se tim poslom bavi već dvije godine i osam mjeseci, zašto mu ta sredstva stoje, podsjećam radi se o pola milijarde eura.