Hrvatski rezidenti koji rade u inozemstvu do kraja godine trebaju Poreznoj upravi predati podatke o inozemnom dohotku ostvarenom u posljednjih pet godina. Takav je dohodak, naime, malo tko u Hrvatskoj prijavljivao, što zbog neupućenosti, što zbog izbjegavanja plaćanja poreza. Nakon apela Porezne uprave u veljači, u javnosti se pojavio otpor. Oko 35 tisuća građana još se nije odazvalo, pa je Porezna uprava počela slati pojedinačne pozive. Napominje da će se na eventualni dug zaračunavati i kamate, javlja HRT.
Gost večerašnjeg Dnevnika HTV-a bio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša. S njim je razgovarala novinarka Zrinka Grancarić.
Na pitanje što radnike migrante čini poreznim obveznicima, rekao je da se radi o načelu oporezivanja svjetskog dohotka.
- Potrebno je prijaviti porez. Hoće li on biti oporezivan, ovisno o ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja između nas i zemlje izvora prihoda. To su obično susjedne zemlje, najčešće. Primjerice Slovenija, Austrija i neke druge zemlje s kojima imamo ugovor, gdje se uračunavaju porezi koji su plaćeni u tim zemljama, za razliku od nekih drugih zemalja gdje imamo isključivanje, kao s Njemačkom. Porez plaćen u Njemačkoj znači da nema više nikakvih davanja u RH, istaknuo je.
Zakon postoji već 28 godina
- Zakon je na snazi od 1994. godine. Razmjena podataka tek od pristupa EU i kasnije dolazi do ozbiljnije i kvalitetnije razmjene podataka koji omogućavaju saznanje o nekakvim prihodima koji nisu dooporezovani u RH, ako za to postoje uvjeti, rekao je.
Tko mora platiti?
- Oni građani koji žive i rade u državi u kojoj nema poreza na dohodak ili je on jako nizak, za razliku od RH, a imaju ipak poreznu rezidentnost u RH, mogu biti zaduženi s većim iznosom poreza. Dok građani koji su platili taj porez u državi izvora prihoda u visini koja je na razini RH ne plaćaju, odnosno ne mogu biti zaduženi dvostrukim porezom, naglasio je.
- Najbolje bi bilo krenuti od naših susjednih zemalja s obzirom da nisu porezne stope te koje utječu na oporezivanje u RH već razina tih prihoda. Ako uzmemo da je kod nas osobni odbitak 4.000 kuna, odnosno na godišnjoj razini 48.000 kuna, dok je u nekim zemljama taj odbitak višestruko veći. Razlika u tom neoporezivom dijelu čini tu poreznu osnovicu koja se kasnije oporezuje u RH, kazao je.
Rekao je da je nije točan podatak koji je izašao u medijima - da 35.000 građana nije platilo porez.
- Taj podatak je očito pogrešno protumačen. Prema našim evidencijama 138.000 građana je prijavilo porez. Odnosno razmijenili smo podatke o tim porezima iz izvora DAk 1. Tu se zapravo radi o plaćama, imovini. Iz drugog izvora Dak2 gdje govorimo o računima, gdje imamo podatke o dividendama, kapitalu - nije nužno da se ti podaci mogu zbrojiti, oni se mogu odnositi na istog obveznika, na isti OIB, istaknuo je.
- U ovom trenutku mi ne baratamo brojkom koliko ima obveznika koji nisu prijavili porez. Može biti da je projektno odrađen neki posao građana RH izvan RH za koji mi nemamo saznanja, ali smo ga razmijenili ovim putem. Mi smo razmijenili podatke za 2020 godinu. Još uvijek nismo razmijenili podatke za 2021. godinu. Sve to dolazi s odmakom i mijenja se iz dana u dan, rekao je.
- Dobrovoljnih prijava smo, od veljače do sad, imali preko 20.000, naglasio je.
Može i obročna naplata
- To je jedan upravni postupak, kao i svaki drugi porezni postupak. Nakon donošenja rješenja,postoji u svakom rješenju uputa o pravnom lijeku, gdje se može izjaviti žalba Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, ali nakon toga i tužba, ukoliko smatraju da to porezno rješenje nije zakonito. Može se donijeti obročna otplata, ukoliko to obveznik zatraži, na 24 mjeseca maksimalno. S tim da, ukoliko su iznosi do 50.000 kuna - ne trebaju sredstvo osiguranja, one iznad potrebno je osigurati, zaključio je.
Strah od dvostrukog oporezivanja
Bijesni i ogorčeni, ali ne žele pred kameru. Hrvatski rezidenti koji rade u inozemstvu preko sindikata radnika migranata poručuju da će se zbog još jednog poreza iseliti iz Hrvatske. Boje se dvostrukog oporezivanja svojih plaća.
- Jedan mladić me sa suzama u očima pitao na koji način da istupi i iseli van iz Hrvatske. Znači ogorčenost, strah, jako veliki, te aperiramo na hrvatsku Vladu, molimo da nam pomognu, a ne da istjeruju naše ljude van iz RH, poručila je Mateja Lazar iz Hrvatskog sindikata radnika migranata.
- Ne postoji nikakva hajka nego je to kontinuiran proces u skladu s načelom općeg dohotka. Postoje određena tijela poreznih u državama članica EU-a i na temelju tih podataka svatko postupa u skladu sa svojim načelima. Dakle, nema nikakvog govora o haraču na gastarbajtere, proganjanju ljudi ili bilo što drugo, poručio je ministar financija Marko Primorac.
Prijava inozemnog dohotka i njegovo eventualno oporezivanje nije ništa novo.
Zakon koji to regulira na snazi je još od 1994. No svih ovih godina porez je malo tko prijavljivao, a ni porezna uprava na tome nije inzistirala. Sve do ove godine.
"Nakon što Porezna uprava poreznom obvezniku uputi poziv radi utvrđivanja poreznih obveza po službenoj dužnosti, isti više ne može koristiti institut dobrovoljnog prijavljivanja inozemnog primitka, te slijedi utvrđivanje eventualnih obveza uz obračun kamata", priopćila je Porezna uprava.
Porezna stručnjakinja u RRIF-u Lucija Jarža umiruje radnike i napominje da i druge zemlje od svojih rezidenata traže prijavu inozemnog dohotka.
- Ako je porez tamo više plaćen, neće platiti ništa. Ali moraju ga prijaviti. U svakom slučaju, ako je i manje plaćen, platit će samo razliku. Nema dvostrukog oporezivanja, objasnila je.
Neki će ovom računicom proći neokrznuti, a neki će morati platiti petero pa čak i šesteroznamenkaste svote, a to su većinom radnici u zemljama u kojima poreza na dohodak nema ili je niži od onoga u Hrvatskoj.