Sazvat ću opću sjednicu Vrhovnog suda oko ovrha, najavio je u današnjoj emisiji Točka na tjedan jedan od svojih prvih poteza sudac Radovan Dobronić, nedavno izabrani predsjednik Vhovnog suda Republike Hrvatske.
Urednici TNT-a Nataši Božić Šarić otkrio je kako je upravo nepravedan ovršni sustav temeljni motiv da se prihvato dužnosti predsjednika Vrhovnog suda te je istaknuo kako je, ne samo pravo, nego i obveza i dužnost svakog suca odbiti primjenu Ovršnog zakona u dijelu u kojem se odnosi na potrošače i pravila koja nisu sukladna EU pravu. Posebno se to odnosi na ovrhe na temelju ugovora o CHF-kreditima koji u sebi sadrže odredbe o kamatama koje može određivati banka.
“Da me nisu iz Ureda predsjednika zvali, ja se ni sad ne bih javio”, kaže Dobronić. Na pitanje čime ga je predsjednik uvjerio da se prihvati ovog posla kaže: “Nije me ništa posebno uvjeravao, samo me pitao jesam li voljan proći kroz proceduru. Rekao je da bi moglo biti neugodno, bio je vrlo korektan i u redu. Rekao sam da pristajem i oni su me pozvali”, govori.
Na pitanje zašto baš on kaže: “Nije mi to obrazlagao, pretpostavljam da je predsjednik Republike pratio što radim i govorim, a s obzirom da mu je blisko. On je kao premijer donio zakon o konverziji i bio silom prilika uključen u taj problem. Vjerojatno je postao svjestan o čemu se radi.”
“Mora se voditi računa o tome da je u ovom poslu dojam bitan. Građani moraju steći osnovan dojam da su zaštićeni, da se sudi pravedno i da stranke imaju jednak status. Što se tiče same suštine, smatram da se od strane samog sustava gleda pomalo birokratski. Radi se o tome da netko već 20-30 godina izlaže izvan presude koje ne samo da izazovu zgražanje nego su izvan zdravog razuma. Takva presuda izazove teške posljedice za povjerenje i nakon toga je to teško vratiti u normalu”, rekao je, podsjetivši na primjer presude za tešku prometnu nesreću u Makarskoj.
“To izaziva zgražanje.” Na konstataciju kako on tu ništa ne može, kaže: “Kod nas se suci kažnjavaju uglavnom zbog broja predmeta, gotovo nikad se ne pozivaju zbog sadržaja same odluke. To je osjetljivo pitanje i u to se gotovo nikad ne zadire. Postavlja se pitanje da li se baš do kraja ne može i ne smije. Susrećemo se i s problemom pogrešne koncepcije, da je presuda logički silogizam, da nas ne zanima ni da je li je životno razumna ili pravedna. Svaki sudac načelno može napisati da je podne sredina noći, a ne sredina dana, on načelno ima takvu slobodu”, govori.
Na pitanje hoće li provjeravati presude koje mu se učine izvan zdravog razuma kaže: “Hoću. Imam namjeru obići sve sudove i razgovarati sa svim sucima. Prvo da ih upoznam i vidim kako razmišljaju. Moram napraviti plan i vidjeti koliko je to izvedivo, da vidim u kakvim uvjetima suci rade.”
Što se samih zakona tiče, ističe kako jedinim dijelom vlada kriva predodžba: “Nismo mi ni u vrijeme socijalizma bili toliko izolirani, zakon o parničnom postupku bivša država je prepisala iz Austrije, kao i pola Europe. Hrvatska je ’96. prepisala njemački zakon o trgovačkim društvima. Ne stojimo tu toliko loše. Ne postoji pravo opravdanje da smo do te mjere zaostali, skoro skrenuli od pravog puta koji slijede sve razvijene zemlje. U zadnjih 30 godina u presudama nismo primjenjivali bona fides. Postoje veliki propusti i nedostaci, nerazumijevanje naših domaćih zakona. Svatko može reći da poznajete zakon, ali poznajte ga tek kad razumijete zašto mora biti onako kako u njemu piše, a ne suprotno” rekao je Dobronić za TNT.
Na konstataciju voditeljice da je u intervjuu u listopadu 2019. upozoravao na nezakonitu praksu, da se ljudi ovršuju na temelju bilo kakvih isprava koje ne bi trebale imati nikakvu snagu te pitanje je li dosad ispravljena praksa da ovršni sustav ide na štetu potrošača i vjerovnika, Dobronić je odgovorio kako nije ispravljena. “I to je jedan od glavnih motiva zašto sam se javio na ovo mjesto.
Tada nisam mogao vjerovati da na razini sustava neće biti poduzeto baš ništa. Tim više što smo sada već dovoljno godina unutar EU-a i teško je razumjeti koji razlog bi postojao – imamo obvezu primijeniti pravo EU-a i ako je u interesu građana da se to ne primjenjuje. Nemam što dodati ni oduzeti, sve sam točno rekao i sada ću to pokušati provesti”, rekao je Dobronić.
Na pitanje što može učiniti, kaže da nije ni nužno da se promijeni ovršni zakon – bilo bi dovoljno napisati jednu rečenicu da se ovrha na temelju vjerodostojne isprave ne primjenjuje na potrošače. “Ne samo da imamo pravo nego imamo i obvezu otkloniti u ovom slučaju, odbiti primjenu ovršnog zakona jer je suprotna normi EU-a. I zbog toga sudovi u odlučivanju o ovrhama moraju postupati po službenoj dužnosti – privremeno ili trajno obustaviti ovrhe koje su ništavne. To se odnosi i na sve solemnizirane ugovore koje su ovjeravali javni bilježnici”, kazao je novi čelnik Vrhovnog suda.