Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun komentirao je u N1 Studiju stanje u kampovima u Unsko-sanskom kantonu te razloge zašto je ušao u javnu polemiku s kolumnistom Večernjeg lista Ninom Raspudićem.
Barun kaže da se u Unsko-sanskom kantonu nalazi između četiri i pet tisuća ljudi, većinom muškaraca. Dodaje da su u većini kampova loši uvjeti. "U Kladuši je livada improvizirani kamp, kad padne kiša tamo je blato, nehigijenski i neljudski su uvjeti. Đački dom Borići u Bihaću je devastirana zgrada koja se sad polako zatvara, od tamo se višak ljudi seli u novi kamp na sjeveru Bihaća gdje je trenutno oko četiri stotine ljudi.
Tamo su veliki hangari s velikim šatorima u kojima je po stotinjak kreveta na kat. Osigurani su minimalni životni uvjeti, hrana, medicinska skrb. To je napredak, moglo se i ranije", rekao je Barun dodavši da još nije nastupila velika hladnoća, a da izbjeglice ne shvaćaju zašto se granice ne otvaraju jer ionako ne žele ostati u Hrvatskoj.
Kaže i da su se vlasti Unsko-sanskog kantona odlučile suprotstaviti politici iz Sarajeva i slanju dodatnih izbjeglica dok se ne osiguraju kvalitetni uvjeti za osobe koje se već nalaze tamo. "To su politička prepucavanja, a žrtve su na kraju uvijek ti ljudi", rekao je Barun.
Objasnio je i zašto je ušao u polemiku s Ninom Raspudićem koji je u kolumni u Večernjem listuorganizacije koje pomažu izbjeglicama usporedio sa slučajem Nizozemke koja je htjela pogladiti poskoka.
"Htjeli smo ukazati na nekvalitetan pristup vrlo kompleksnoj temi. Ismijavanje, ironija, manipulacija, korištenje netočnih informacija, ne mogu pomoći da kao društvo ili kao pojedinci stvorimo kvalitetan stav spram ovako važne teme", rekao je Barun.
Osvrnuo se i na političare poput Ivana Pernara koji šire antiimigrantsko raspoloženje.
"Odgovornost je i medija i javnih osoba da koriste točne informacije. Taj primjer migranta koji je navodno ubio pet ljudi u Makedoniji, netko od vaših kolega je ustanovio da je to netočna informacija. U Makedoniji se ne vodi takav postupak. Na ovu temu se vrlo lagano manipulira, ljudi ne poznaju te izbjeglice, ima jako puno straha, predrasuda i vrlo je lagano manipulirati ljudima", rekao je Barun.
Komentirao je zahtjeve saborskog zastupnika Hrvoja Zekanovića iz stranke HRAST koji se poziva na kršćanstvo, a traži bodljikavu žicu na granici s BiH.
"To ide u smjeru manipulacije javnosti, dizanja tenzija, histerije. Realno govoreći, za to nema potrebe. To će MUP prvi reći. Bilo je par dana na Maljevcu poteškoća, treba osuditi svako nasilje prema policiji. Treba učiniti sve da se to ne događa.
One osobe, stranke i institucije koje se pozivaju na kršćansko nasljeđe, pozivam ih da gledaju kršćanske principe i usporede ih s onim što govore... Pogledajmo prosječne stavove građana Hrvatske koji se izjašnjavaju kršćanima, ima puno predrasuda, neprijateljstva koji su u kontradikciji s Kristovim učenjem", rekao je Barun.
Također je rekao da na terenu velika većina izbjeglica govori da je policija koristila nasilje prema njima te da su se uništavali mobiteli i uzimao novac.
"Normalno da nijedna policija neće dozvoliti ljudima bez dokumenata da uđu na teritorij države. To nije sporno, sporno je vrlo moguće nasilno nezakonito postupanje prema tim ljudima. Od početka godine se ukazuje da postoje situacije koje nisu dobre, činjenica je da unutarnja kontrola nije pronašla niti jedan slučaj. Oni negiraju optužbe, a na terenu je nas ponekad sramota što ljudi govore. Da je samo pet posto istina, a vjerujem da jest - previše je", poručio je Barun podsjetivši da izbjeglice koje su zatražile azil imaju pravo na postupak, a da MUP može donijeti negativnu odluku te da je MUP jedina institucija koja o tome može odlučiti.