Pun je nama kufer! Za poslom bi u tuđinu otišlo 16.000 mladih

Malo više od 16 tisuća mladih spremno se zbog posla preseliti iz Hrvatske u neku drugu zemlju, članicu Europske unije.
Broj je to do kojeg smo došli temeljem evidencija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čiji je popis nezaposlenih u dobi od 20 do 34 godine "dugačak" 62.722 imena, a od svih njih je 26 posto, prema novim podacima europskih statističara, spremno napustiti zemlju i potražiti posao unutar Europske unije. A to je točno 16.307 mladih.

Budući da nisu svi nezaposleni u evidencijama zavoda, taj broj vjerojatno može biti samo veći, nikako i manji. Taj postotak od 26 posto mladih nezaposlenih spremnih na selidbu izvan svoje zemlje radi posla jednak je za Hrvatsku i Estoniju, te je najviši u cijeloj Uniji.

Eurostatovo izvješće za pretprošlu godinu pokazuje također da Slovenija, s 25 posto mladih spremnih na selidbu radi posla, slijedi Hrvatsku i Estoniju, dok je prosjek za cijelu Uniju 12 posto – toliko se mladih nezaposlenih Europljana spremno preseliti zbog posla unutar EU-a. Najmanje je nezaposlenih mladih na selidbu unutar EU-u spremno u Velikoj Britaniji i Irskoj, po pet posto, slijedi ih šest posto mladih nezaposlenih Nizozemaca i sedam posto nezaposlenih mladih Talijana.

Nove radionice tek na jesen

"Zbog prevelikog interesa, radionice iz njemačkog i informatike su popunjene. Nove će tek početi poslije ljeta 2018. godine. Ako Vam se nismo još javili na e-mail, ispričavamo se, jednostavno nismo stigli zbog velikog broja e-mailova. Ako ste zainteresirani, stavit ćemo vas u grupu za čekanje i po vremenu javljanja punimo ili ispražnjeno mjesto u starim grupama ili nova mjesta za grupe poslije ljeta 2018. godine."

Ovu ćete obavijest pročitati posjetite li internetsku stranicu Saveza nezaposlenih Hrvatske, a njihova predsjednica Jeniseja Fištrek kaže nam da su ove godine već organizirali pet radionica njemačkog.

- Imali smo Europski projekt tri godine, ali smo radili engleski jezik. Kako je za njega interes opao, a rastao za njemačkim jezikom, tako smo počeli organizirati radionice njemačkog u Zagrebu. Bilo je interesa za ruskim, ali ne toliko da bismo skupili rusku grupu, a nismo imali ni predavača. Ove godine imali smo pet radionica njemačkog, po 60 sati plus ispit koje je pohađalo 75 ljudi. Za to vrijeme nauči ih se osnovne stvari, kako se snaći, kako tražiti posao, osnovnu gramatiku, čitati...

Na naše se radionice javljaju i zaposleni koji žele odseliti zbog posla, ali imaju male plaće i od kojih ne mogu sebi platiti tečaj jezika, a kod nas je besplatan. Mladi nezaposleni koji kod nas uče njemački različitih su struka, nema tu pravila. Ima onih koji su završili gimnaziju i nisu se uspjeli upisati na fakultet ili su ga morali prekinuti, a od profesorice njemačkog dobili su upute gdje mogu tražiti stipendije, jer ih mogu dobiti – kaže nam Fištrek.

Pripovijeda nam da su se neki ljudi koji su učili jezik na radionici već zaposlili u Njemačkoj i traže posao drugima. Govori nam da je jedan momak našao posao, a za njim je ovih dana otišla njegova djevojka, koja je diplomirani farmaceut i imala je posao u apoteci, a na isti se put sprema i brat tog momka koji je zaposleni pravnik s plaćom od koje ne može kupiti polovan automobil niti razmišljati o podizanju nekog manjeg stambenog kredita.

Traže savjete

I Splićani i stanovnici Splitsko-dalmatinske županije na jesen mogu računati na tečajeve jezika u Udruzi nezaposlenih Splitsko-dalmatinske županije. Za sada je vjerojatno da će to biti engleski i talijanski, a za ostale jezike će se vidjeti. Predsjednica te udruge Jasminka Lemo kaže nam da nezaposleni imaju interesa za učenje jezika te su imali radionice, a kako se za vrijeme sezone nešto nezaposlenih zaposli, nakon ljeta će opet krenuti s njima.

- Trenutno su prekinute jer ne stignemo sve u Udruzi. Imamo puno socijalnih slučajeva, javljaju nam se ljudi zbog bolesti, treba im pomoć za liječenje... Nastojimo pomoći koliko možemo, sretni smo kad jednom čovjeku pomognemo. Dosta nam se javlja mladih koji se spremaju otići, traže savjete, nastoje odvagnuti što im je bolje. Često nezaposleni mladi imaju nezaposlene roditelje ili im roditelji rade i imaju male plaće, pa mladi odlaze vani jer će prije naći posao i naučiti jezik od svojih roditelja, kako bi sebi stvorili egzistenciju i pomogli roditeljima. Nije im lako otići – veli Jasminka Lemo.

U Hrvatskoj nezaposlenost pada na iseljenički pogon. Dok je u godinama prije krize iz zemlje odlazilo nešto više od 7000 ljudi, posljednjih godina ubrzava iseljavanje. Tako je 2013. zemlju napustilo 15.232 ljudi, a preklani je odselilo 36.436 ljudi. Čak 139 posto više iseljenika u tri godine.