Zdravstvo je svake godine jedno od tri područja s najviše pritužbi građana: uvijek ih je više od 400 godišnje, toliko će ih otprilike biti i 2024., procjenjuje pučka pravobraniteljica, a ove godine prednjače pritužbe koje se odnose na gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja.
"Među njima su i teško, kronično bolesni, koji su saznali da su izgubili zdravstveno osiguranje tek kad su došli liječniku ili trebali preuzeti lijekove. Javile su nam se i brojne majke koje su, zato što su izgubile zdravstveno, ostale i bez rodiljne naknade, kao i studenti koji studiraju izvan Hrvatske", kaže za Hinu pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
I nemoćni moraju osobno doći u HZZO
Posljedica je to nove obveze koja je prošle godine uvedena, a po kojoj dio građana, među kojima ima i starih i nemoćnih, moraju jednom u tri mjeseca osobno doći u HZZO kako ne bi izgubili obvezno zdravstveno osiguranje.
Pravobraniteljica je još u lipnju 2023. godine Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti ove obveze, koja je propisana izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, no odgovora još nema. Pritužbe građana vezane uz zdravstvene usluge bile su na prvom mjestu 2022. i 2023. godine. Kršilo se pravo na zdravlje, prava pacijenata na suodlučivanje, obaviještenost, privatnost i pristup medicinskoj dokumentaciji, ali i pravo na zdravstvenu zaštitu u kojem se pojavljivala i diskriminacija, podsjeća pravobraniteljica.
Novi problem - besplatan vlak i naknada za prijevoz
Posebno upozorava da su se ove godine starije osobe suočile i s novim problemom – HZZO im odbija isplatiti naknadu troškova prijevoza za liječenje jer imaju pravo na besplatnu vožnju vlakom.
"Riječ je o odličnom pilot projektu koji je mnogim starijima donio puno dobrih stvari, ali je istovremeno stvorio veliki problem dijelu njih koji su liječniku morali ići u drugi grad. Nekima od njih vlak jednostavno nije opcija za odlazak liječniku, ili zbog voznog reda ne stignu na termin ili im je zbog zdravstvenog stanja vožnja vlakom tj. javnim prijevozom potpuno neprikladna", ističe Šimonović Einwalter.
Dakle, prijevoz je osiguran, ali je i neadekvatan korisnicima. Time su stariji zapravo stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba kojima se i dalje odobrava ova naknada troškova prijevoza na liječenje.
Česti problemi u zdravstvu su duge liste čekanja na termin za pregled ili postupak i nedostatak liječnika.
Pacijenti, sudeći prema pritužbama, često ne mogu dobiti jasne informacije o svom stanju ili liječenju, kao ni kopiju svoje medicinske dokumentacije, a jako često govore i o neprimjerenoj komunikaciji konkretnih zdravstvenih djelatnika s kojima su bili u kontaktu, pojašnjava pravobraniteljica.
Nedostupnost palijativne skrbi
Kao veliki problem ističe i nedostupnost palijativne skrbi. Onkološki pacijenti i članovi njihovih obitelji s problemima se suočavaju kod pretraga, postupaka i razgovora o dijagnozi.
Ured pravobraniteljice postupa i po pritužbama koje pokazuju moguću diskriminaciju starijih osoba u zdravstvu, tako da se njihove tegobe nije shvatilo dovoljno ozbiljno i da zbog toga odnosno zbog svoje životne dobi ne dobivaju adekvatnu skrb.
Ako se pritužba odnosi na povredu prava na zdravlje, uključujući nepravilno i nezakonito postupanje u zdravstvu, ili na diskriminaciju, možemo provesti ispitni postupak, pojašnjava Šimonović Einwalter.
Informacije i očitovanja traže se s različitih adresa – najčešće je to i Ministarstvo zdravstva, ali i HZZO, Hrvatska liječnička komora, pojedine bolnice, domovi zdravlja, ponekad i medicinski fakulteti.
Ako ispitni postupak pokaže da je pritužba utemeljena, njezin Ured daje mišljenje, prijedlog, preporuku i/ili upozorenje, usmjerene na konkretnu situaciju. Ako je potrebno, pokušavaju ići i šire, tražiti izmjenu zakona i drugih propisa, kako se slična situacija ne bi ponovila.
Konkretni primjeri
Govoreći o konkretnim primjerima, pravobraniteljica podsjeća na slučaj pacijentice koju bolnica nije jasno informirala o preuzimanju nalaza biopsije, a koji je pokazao da je protokol takav da liječenje ovisi isključivo o tome je li se i kada pacijent informirao o nalazu.
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. dan je i niz preporuka za potrebne promjene na razini bolnice i cjelokupnog zdravstvenog sustava. Ured sad prati njihovu provedbu, a izvješće o slučaju odnosno završno mišljenje u tom predmetu je u odlučivanju koristio i Upravni sud u Zagrebu, koji je presudio u korist pacijentice.
Istaknuti su i primjeri liječnika koji su nastavili raditi u bolnici iako su bili (ne)pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode, koja su počinili na radnom mjestu.
Tu je Ured pučke pravobraniteljice, još i prije nego je slučaj privukao pažnju javnosti, dao preporuku Ministarstvu zdravstva da žurno izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti i prema najavama, do toga bi trebalo i doći.
Satisfakcija: Kad se temeljem pritužbi mijenjaju zakoni
Za preduge liste čekanja i nedostupnost zdravstvene zaštite promjene se ne događaju dovoljno brzo, upozorava Šimonović Einwalter.
Drži da zdravstveni sustav u tom dijelu ne odgovara na potrebe građana i da ih „gura“ prema privatnom sektoru. Građani tako, dodaje, dva puta plaćaju zdravstvenu uslugu. Mnogi si odlazak privatniku ni ne mogu priuštiti.
"Osobito mi je važno naglasiti da informacije o problemima o kojima saznam iz pritužbi pacijenata koristim i kod zakonodavnih aktivnosti, prvo u e-savjetovanju, a kasnije i na raspravama na saborskim odborima", pojašnjava pučka pravobraniteljica.
Nekome tko je već pretrpio loše iskustvo može puno značiti da je temeljem njihove pritužbe došlo do promjene za druge i da se isto više neće nikome dogoditi i pomaže i svim onim ljudima koji nam se nisu obratili, a nalaze se ili bi se nalazili u toj situaciji, poruču