StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetU Hrvatskoj - zemlji znanja:

Prosječna neto plaća u lipnju ove godine iznosila je 6005 kuna, a u osnovnim školama 5921 kunu i srednjima 6104 kune

6. listopada 2017. - 20:06


Neimaština, neizvjesnost i nebriga politike tri su najvažnija obilježja kojima bismo ne samo danas, nego, nažalost, duže vrijeme, mogli opisati položaj učitelja u Hrvatskoj.

Sažeto je o statusu prosvjetara kazao jučer, na Međunarodni dan učitelja, čelnik školskog sindikata Preporod Željko Stipić. Dan učitelja, opći je zaključak prosvjetnih djelatnika, uopće je dan na koji se, baš kao i u predizbornoj kampanji, daju brojna obećanja o poboljšanju statusa i velike riječi o prevažnoj ulozi prosvjetara u našim životima. No, već dan poslije sve se zaboravi.

– Hrvatska je puna dva desetljeća nakon rata i dalje jedna od europskih zemalja s najmanjim izdvajanjem za obrazovanje iz BDP-a. Dok je prosjek EU-a 5,44 posto BDP-a, u Hrvatskoj se za obrazovanje odvaja jedva 4,5 posto, odnosno tek 494 eura po stanovniku. Iza nas su samo Bugarska i Rumunjska, i to ne zadugo – iznosi Stipić nepopularne brojke. S druge strane, dodaje, za obranu izdvajamo 1,4 posto BDP-a, u rangu europskog prosjeka, a iza nas po tome je čak 18 zemalja. Po ulaganju u red i sigurnost od 2,5 posto BDP-a na visokom smo petom mjestu u Europi.

Ovo su još neke od poraznih brojki – prosječna plaća u državi u lipnju ove godine iznosila je 6005 kuna neto, a u osnovnim školama 5921 kunu i srednjima 6104 kune neto.

Nadalje, nastavnik u svijetu pred mirovinu ima 65 posto veću plaću nego na početku radnog vijeka, a u nas samo 20 posto. Također, prosvjeta je najpotplaćenija VSS djelatnost u Hrvatskoj, nalazi se na posljednjem mjestu među 19 djelatnosti – prosjek VSS-ovaca u 19 djelatnosti je 12.581 kuna bruto, u obrazovanju 8958 kuna bruto.

– Od izbora do izbora naslušali smo se obećanja, a malo se toga ispunilo. Hrvatski je učitelj sve više demotiviran, zatrpan papirologijom koja guši kreativnost, iz svoga džepa nerijetko plaća radne materijale, radi u lošim uvjetima, a učiteljski status je podcijenjen. Hrvatska zaslužuje bolje obrazovanje, veće ulaganje u školstvo, a ne treba zaboraviti da samo motiviran i zadovoljan učitelj može pridonijeti reformi školstva – nema dvojbi za Sanju Šprem, učiteljicu i predsjednicu najvećega sindikata u nas, Sindikata hrvatskih učitelja.

Iako je resorna ministrica Blaženka Divjak jučer svim prosvjetarima čestitala njihov dan i zahvalila što ulažu svoju energiju, znanje i sposobnosti u to da bi nam škole bile bolje te provode svoje mini reforme, sindikatima nije baš najbolje "sjelo" njezino obećanje kako je Vlada u idućoj godini osigurala 400 milijuna kuna za povećanje njihovih plaća.

– To je dovoljno samo za održavanje statusa quo u obrazovanju. Osim toga, još nismo ni počeli pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru, ni o granskim kolektivnim ugovorima. Nije pošteno da Vlada donosi prijedlog proračuna prije nego što je uopće sjela za stol s nama – poručuje Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

– Želim vjerovati da ministrica Divjak zna nešto što mi ne znamo. Ako je to točno, onda bi trebala imati na umu da je SDP-ova ostavština, odnosno ostavština Milanovićeve Vlade, dvostruko smanjenje plaća u prosvjeti, zbog čega zaposlenici s 20 i više godina staža danas imaju između 500 i 900 kuna manje nego prije četiri godine. Oni bi trebali biti prvi u naplatnom redu – podsjeća Željko Stipić.

Da bi svi prosvjetari na svojim plaćama osjetili značajnije efekte povećanja, smatra Stipić, trebalo bi u državnom proračunu minimalno u idućih tri do pet godina, i to svake godine, osigurati povećanje između 400 i 500 milijuna kuna za tu namjenu.
– To se iz aktualnih Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike ne vidi – upozorava Stipić.
 



Prosvjeta je najpotplaćenija VSS djelatnost u Hrvatskoj – prosjek VSS-ovaca u 19 djelatnosti je 12.581 kuna bruto, u obrazovanju 8958 kuna bruto

22. studeni 2024 11:06