Pola milijuna Hrvata živi u vlažnim stanovima, 825 tisuća ih pleše na rubu siromaštva, a više od pet posto zaposlenih smatra se sirotinjom

Svaki deseti stanovnik Hrvatske živi u vlažnim stanovima i kućama. Prokišnjavaju im krovovi, a stolarija i podovi su dotrajali i truli. Tako je preklani živjelo 11,4 posto stanovništva, što je čak 470 tisuća ljudi.

Proteklih godina njihov se broj smanjio, ali vrlo malo, jer je 2014. u vlazi živjelo 11,7 posto odraslih i djece. Bez kupaonice s kadom ili tušem i bez zahoda u stanu živi 1,2 posto djece i odraslih, njih 49 tisuća, a prije pet godina bilo ih je 1,6 posto. Danas, u 21. stoljeću, uvjeti su to slični onima u kojima je odrastao Oliver Twist.

Mali je to dio iz izvješća koje je na Silvestrovo objavio Državni zavod za statistiku, a donosi podatke o riziku od siromaštva i materijalnoj deprivaciji za vrijeme od 2014. do 2017. Svaki peti čovjek u Hrvatskoj ili njih 825 tisuće živjelo je tijekom 2017. u riziku od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva iznosila je 20 posto i malo je veća nego u prethodnoj godini kada je zabilježena stopa od 19,5 posto.

Političari i poslodavci

U protekle četiri godine, najnižu stopu rizika od siromaštva statistika bilježi za 2014., kada je iznosila 19,4 posto. Za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u pretprošloj godini iznosio je 28.070 kuna ili 2339 kuna mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece taj prag 58.946 kuna ili mjesečno 4912 kuna.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe da se godinama rade analize i objavljuju podaci, upozorava se na to koliko je ljudi siromašno, koliki broj ljudi ne može sebi priuštiti ni najosnovnije... No, svi ti podaci ne pokreću promjene. Ne događa se ništa.

- Odgovorni, političke elita s jedne strane i poslodavci s druge, međusobno dobro surađuju, dobro jedni drugima podmeću leđa kada je to potrebno i pokazuju da ruka ruku mije, ljudi su svedeni na brojke. Više od pet posto zaposlenih je siromašno, većina umirovljenika, staračkih samačkih kućanstava koji su na periferiji ove zemlje, višečlane obitelji i tako redom. Godišnje se iz Hrvatske iseli oko dva posto stanovništva jer ljudi nemaju stalan posao, slabo su plaćeni, nesigurna su radna mjesta, ne vidi se budućnost i nema uvjeta za stvaranje obitelji. Država sada kaže da poslodavci mogu neoporezivo isplatiti do 10.000 kuna za rođenje djeteta, ali kako će ga isplatiti onom radniku kojeg poslodavac drži na određeno vrijeme. Država osigurava potporu za dizanje stambenog kredita, a ljudi su kreditno nesposobni zbog malih plaća i poslova na određeno vrijeme. I tako ljudi odoše – kaže Sever.

Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa tog rizika razlikuje se prema dobi i spolu, a najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,6 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 31,7 posto, a u muškaraca 24,1 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva od 15,6 posto bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine. U muškaraca te dobi iznosi 16,3 posto, a u žena 14,9 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na težak položaj starijih građana. Kada se iz dohotka izuzmu socijalni transferi, onda stopa rizika od siromaštva raste s 20 na 26,6 posto. Kada se iz prihoda građana izuzmu socijalne naknade i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva raste na čak 43,2 posto ljudi.

Bezmesni obroci

Uz izuzetno težak položaj starijih građana i umirovljenika, činjenica je da su najizloženiji siromaštvu samci stariji od 65 godina jer je gotovo polovica takvih jednočlanih kućanstava u riziku od siromaštva ili njih 47,8 posto. Statistički podaci ukazuju da su ranjive skupine kućanstva u kojima jedan roditelj uzdržava djecu kao i ona u kojem dvoje roditelja imaju troje i više djece.

Za kućanstva sa samohranim roditeljima stopa rizika od siromaštva iznosi 37,2 posto, a za brojnija kućanstva s troje i više djece 31,3 posto.

Statistika pokazuje da stopa materijalne oskudice ili deprivacije iznosi 25,9 posto, a teške oskudice 10,3 posto. Te stope pokazuju postotak osoba koje žive u kućanstvima koja nemaju novca za najmanje tri od devet stavki kojima se računa materijalna deprivacija, dok se teškom oskudicom smatra ako ne mogu priuštiti četiri stavke.

Tako je svako deseto kućanstvo prošle godine imalo problema s polovinom ovih stavki: grijanjem zimi, podmirenjem neočekivanih financijskih troškova, svaki drugi dan jesti meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, uredno plaćanje najamnine, računa za režije i kredita, mogućnosti da se svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, posjedovanjem telefona, TV u boji, perilice rublja i automobila.

Tako u Hrvatskoj više od polovine građana, njih 2,3 milijuna ili 56,2 posto, živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, dok ih je u 2014. bilo 63,7 posto, njih 21,9 posto kasne s plaćanjem stambenih kredita, najamnine i režijskih troškova.