Plenkoviću se klima stolica, evo tko je prvi na listi kandidata za novog lidera HDZ-a

Ako Plenković ne uspije u operaciji preslaganja te ako ni novi parlamentarni izbori ne donesu rješenje za HDZ, stranka bi mogla potražiti novog lidera. A u tom bi slučaju Stier bio među prvima na listi kandidata
Kad je Andrej Plenković sastavljao Vladu koja se sada dobrano klima, malo je nedostajalo da se Davor Ivo Stier iz Zagreba vrati u Bruxelles. Bilo je to u trenutku kad još nije bilo posve jasno hoće li HDZ ostvariti suradnju s Mostom, koji je, po svom običaju, pritiskao mandatara raznim zahtjevima. Iako su Plenković i Stier zajedno došli iz ugodnih pozicija europarlamentaraca na trusno domaće političko tlo, činilo se da će autor “nove paradigme”, koji je u tom trenutku slovio kao najjača Plenkovićeva podrška odustati i vratiti se u bruxelleski mir.

To se, međutim, nije dogodilo i Stier je ostao uz Plenkovića. Uostalom, Plenković nije uspio nagovoritiDubravku Šuicu da krene s njim u neizvjesnu avanturu s novom Vladom, iako je njihovo prijateljstvo bilo jače od onog sa Stierom. Nije uspio ni Ivanu Maletić uključiti u svoj tim, iako su sve četvero HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu ustali protiv Tomislava Karamarka kada je rušio vlastitu Vladu. Napisali su tada javno pismo.

Bilo je to u lipnju 2016. godine, a godinu dana poslije gotovo da se ponavlja slična situacija. Andrej Plenković prekidom suradnje s Mostom doveo je u pitanje vlastitu Vladu, a Davor Ivo Stier javno mu je poslao poruku da se osobno ne slaže s odlukom o prekidu suradnje s mostovcima. Samo je pitanje dana kada će i drugi hadezeovci smoći snage postaviti isto pitanje je li trebalo ići u neizvjesno preslagivanje koje najvjerojatnije vodi novim izborima, a oni za HDZ ne moraju proći baš najidealnije. Najkraće, je li trebalo sigurnu Vladu staviti na kušnju i sve početi iz početka, pogotovo ako se pokaže da Plenković, kao ni Karamarko, nije imao ništa više u rukama osim obećanja kada je naprasno krenuo u rušenje vlastite Vlade.

Davor Ivo Stier svoje neslaganje s Plenkovićevom odlukom izrekao je u vrlo neugodnom trenutku, uoči lokalnih izbora. U HDZ-u je to dočekano različito. Jedni tvrde da se Stier želio pozicionirati ako stvari krenu loše, kako bi mogao reći: “Ja sam govorio da je trebalo ostati s Mostom, našim prirodnim saveznikom.” Oni zlonamjerniji kažu da je Stier brzo okretao leđa bivšim šefovima, podsjećajući da se nakon Ive Sanadera odmah priključio Jadranki Kosor, a čim je bilo vidljivo da će i ona pasti, bio je među prvima koji su joj otkazali povjerenje. Drugi tvrde da je Stier zapravo rekao ono što mnogi u stranci misle, ali se ne usude reći, da je Most prirodni saveznik HDZ-a, blizak u mnogim ideološkim pitanjima. Za taj dio hadezeovaca gotovo je nevjerojatno da bi HDZ u budućnosti mogao surađivati s HNS-om, kada već Beljakov HSS kategorički odbija suradnju. A utjecaj europskih pučana na Beljaka nije nikakav, jer on na njihove sastanke i ne ide.

Odmah nakon Stierova istupa, u HDZ-u se moglo čuti da nije tako dalek put, ako Andrej Plenković ne uspije, da stranka potraži novog lidera. Iako su Plenković i Stier u nekoliko navrata kroz medije poslali jedan drugom poruke kako su prijatelji, u politici je taj pojam jako rastezljiv. Globusu je potvrđeno iz više izvora da Plenković nikako nije dobro primio Stierove riječi, čak su se danima širile priče da i ne razgovaraju. Možda su baš zato fotoreporteri na sjednici Vlade snimili prizor kako međusobno šapuću. Stier je rekao i to da je njihova suradnja do sada bila “dobra”, a i ta srednjoškolska ocjena mogla bi se podrobnije analizirati.

Kao šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier poslao je još prije nekoliko mjeseci popis prijedloga za nove hrvatske veleposlanike, koji je završio u premijerovoj ladici. Naime, promjene u diplomaciji vuku se nevjerojatno dugo, na ključnim mjestima u hrvatskim veleposlanstvima su “stari” kadrovi, a na to je upozoravala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je tražila da se ubrza postupak imenovanja novih veleposlanika. Stier je, da bi sve bilo transparentnije, predložio na svako mjesto više imena, dajući time manevarski prostor da se premijer i predsjednica lakše dogovore. Međutim, Plenković nije nastavio uobičajenu proceduru i prijedlog imena se nije pojavio u Vladi kako bi mogao biti dalje upućen na Pantovčak. Stier nije bio zadovoljan zbog toga, a Plenković je samo poslao poruku da vremena ima i da cijeli proces treba biti završen do ljeta, kako bi dosadašnji veleposlanici koji imaju djecu na školovanju mogli pričekati kraj školske godine. A dogodilo se da je Vlada dovedena u pitanje i sada je gotovo nemoguće da se pokrene cijeli proces ako se ne dogodi čudo i Plenković zaista osigura većinu i nastavi voditi Vladu. U protivnom bi se moglo dogoditi da će veleposlanici imenovani u mandatu Zorana Milanovića i Vesne Pusić ostati na svojim mjestima još mjesece i mjesece.

Andrej Plenković i Davor Ivo Stier nipošto nisu ni na ideološkom polju isti, što, naravno, i nije neki problem. Uvelike je (političko) prijateljstvo Plenkovića i Stiera nastalo zbog zajedničke netrpeljivosti prema Tomislavu Karamarku, koja je, uzgred budi rečeno, bila obostrana. Karamarko je u njima vidio salonske političare kojima je cilj “uživati” u blagodatima bruxelleskog mira, a Plenković i Stier su bili svjesni da im je Karamarko prepreka za nastavak karijere. Kada je već bilo u zraku da će Karamarko pasti, i jedan i drugi osjetili su da slijedi njihovo vrijeme.

Plenković je “ljeviji”, ako se to kroz prizmu HDZ-a može govoriti, a Stier “desniji”. Plenković od početka mandata pleše između vlastitih uvjerenja i ravnoteže snaga u HDZ-u i državi, a Stier je trebao biti gromobran prema nezadovoljnoj stranačkoj desnici koja je u mnogočemu bila bliža disidentu Zlatku Hasanbegoviću nego iskrenom europejcu Andreju Plenkoviću. Stier je uz Zdravka Marića i Damira Krstičevića, uostalom, bio i prvi izbor Andreja Plenkovića kada je sastavljao Vladu, a dotadašnjem ministru vanjskih poslova dr. Miri Kovaču mandatar je samo rekao da “ima obaveza prema Stieru”. U jednom se trenutku spominjala mogućnost da na to mjesto sjedne i Dubravka Šuica, ali je odlukom da ide uz Plenkovića Stier imao apsolutnu prednost i dobio fotelju na Zrinjevcu. Mnogi hadezeovci nisu bili sretni ni izborom Plenkovićevih prvih suradnika, smatrajući da nemaju dovoljno jako sidro u stranci, a Stier je, unatoč povremenom soliranju poput onog s izborom Ladislava Iličića za savjetnika, bio ipak sve vrijeme kooperativan u Vladi.

Kao politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier ipak je odšutio kada je izbio najveći udarac za sadašnju Vladu, a to je kriza zbog Agrokora. Čim je Božo Petrov pogledao na premijeri film “Gazda” i poslao znakovitu poruku da ga svi u Hrvatskoj trebaju pogledati, a Miro Bulj u svom stilu poslao poruku o Todoriću i Zdravku Mariću, bilo je jasno da se HDZ i Most ne podudaraju oko pogleda na Agrokor i posljedica koje će imati za Hrvatsku.

Šutnja političkog tajnika u politički krajnje delikatnim vremenima bila je znakovita. Bio je u to vrijeme mnogo na putu, ali to nije razlog da se nije mogao i javno očitovati. Posebno je iznenađenje bilo kada je Stier odšutio i iznenadni i nagli potez Andreja Plenkovića da na sjednici Vlade, onako ležerno, “otpusti” trojicu Mostovih ministara, a da stranačka tijela o tome prije nisu razgovarala. Ostaje otvoreno pitanje je li Stier znao za cijeli scenarij koji je uslijedio. Vjerojatno jest, jer bi bilo zaista nevjerojatno da predsjednik stranke ne kaže političkom tajniku koje sve poteze sprema, a koji će dovesti u pitanje opstojnost HDZ-ove Vlade.
Dani koji dolaze otkrit će i najveći misterij Plenkovićeva razlaza s Mostom: je li premijer u trenutku kada je naredio tajnici da napiše “otkaz” mostovcima imao u džepu kuvertiranu garanciju od novog partnera? Ako je to imao, pa je sve ovo igra koja će rezultirati zamjenom Mosta nekim drugim, onda će Andrej Plenković ojačati ne samo u stranci nego i u državi i postati suvereni gospodar političkog života u Hrvatskoj. U tom bi slučaju Stierovo gunđanje oko Mosta bila samo jedna od stepenica koja vodi do nove, možda za HDZ ležernije Vlade.

Ako tako ne bude, što je sve izglednije, i ako nas čekaju novi izbori, mnogi će postaviti pitanje koje je sada samo Davor Ivo Stier imao hrabrosti javno izreći. Je li trebalo rušiti suradnju s Mostom baš uoči lokalnih izbora i krenuti na neizvjesni put preslaganja Vlade koji je i za Tomislava Karamarka bio koban? Bit će, sigurno, i onih koji će u HDZ-u pitati treba li stranku na nove izbore voditi Plenković, iako će se u konačnici to vjerojatno i dogoditi. Ostaje i Plenkovićevo obećanje da će raspisati nove izbore u stranci, a pitanje je hoće li to učiniti prije parlamentarnih, ako ih bude.

Dvojica “starih prijatelja”, Plenković i Stier, sigurno će imati još kompliciranije odnose. Koliko je za mjesto šefa diplomacije logično da malo govori i još manje kaže, toliko je za političkog tajnika stranke očekivano da se jasno izjašnjava. Stier će se tako naći u delikatnoj poziciji, ali mu u prilog ide to što se na vrijeme izjasnio. Drugi hadezeovci, po običaju, kalkuliraju, mjere odnose, svjesni da stranka ima više rukavaca i da će uvelike i rezultati na lokalnim izborima odrediti budućnost Andreja Plenkovića. Propadnu li njegovi kandidati, prije svega Andro Krstulović Opara, oslabit će i šefov utjecaj u stranci. Ako ne uspije ni preslaganje, pa ni novi izbori ne donesu neko idealno rješenja za HDZ, sve su opcije, naravno, moguće. Pa i ona da HDZ potraži novog lidera, a u tom bi slučaju Davor Ivo Stier sigurno bio među prvima na listi.

Do sada Stier nije pokazivao liderske ambicije, iako je imao petlje suprotstaviti se i Karamarku u vrijeme njegove političke moći. Kroz ušicu igle prošao je u Europski parlament, a u protivnom bi i politička sudbina argentinskog Hrvata koji je odrastao u četvrti odakle je i papa Franjo bila dovedena u pitanje. Kad je napisao knjigu u kojoj se založio za novu paradigmu u Hrvatskoj, koju je Karamarko shvatio kao direktni atak na njega, također je birao tajming kada će je objaviti. Bilo je to neposredno prije stranačkih izbora, a Stier se svim snagama trudio dokazati da to nema veze s Karamarkom i tadašnjim tendencijama u HDZ-u. Ali, kada je bio potpuno očekivan Karamarkov pad, iz Bruxellesa je Stier jasno rekao da nema liderskih ambicija i to je mjesto velikodušno prepustio Plenkoviću koji je uz Šeksovu kombinatoriku izveo blitzkrieg u HDZ-u i državi.

Koje su sada Stierove ambicije, teško je pretpostaviti. Njegova su uvjerenja jasna, a poklapaju se i s onima koja su često zastupali mostovci, u nekim segmentima i s tvrdom stranačkom desnicom. Ali, Stier nije rigidan, bez obzira na to što je konzervativan u mnogim pitanjima koja dijele Hrvatsku. Plenkovićev HDZ još se nije dokraja profilirao ni oko tih osjetljivih pitanja, ali je sigurno da u stranci ima mjesta za sve, pa i za one koji su konzervativniji od sadašnjeg šefa. Uostalom, sam Plenković je u kratkom vremenu pokazao više lica, od uglađenog i pomalo dosadnog diplomata do političkog fajtera koji ne preza ni od riskantnih poteza koji ga mogu srušiti.

Davor Ivo Stier za sada je jedini u HDZ-u imao hrabrosti “svom prijatelju” reći da se ne slaže s njegovim potezom o raskidu braka s Mostom. Sigurno to nije posljednja iskra u tom neobičnom prijateljstvu, koja u danima koji dolaze može biti ugašena, ali i pretvorena u požar s nesagledivim posljedicama.