Vlada sprema jesenske mjere kojima bi trebala pomoći građanima i ublažiti posljedice inflacije, koja je ove godine rekordna i u lipnju je dosegnula 12,1 posto.
Dva ministra, financija i gospodarstva, najavila su mjere, a iz onoga što su kazali vjerojatno bi se moglo reći da nas očekuju mjere za pomoć najugroženijem dijelu stanovništva i vaučeri. Do jeseni je još malo preostalo gledate li kalendar, ali puno je to vremena u kojem se situacija može preokrenuti više puta, ovisno o tome koliko puta Rusija odvrne ili zavrne špinu plina prema Europi, koja strahuje od nestašica energije i zime koja dolazi.
Dok Nijemci i dijelovi Europe govore o štednji energije i potrebi da se reguliranjem temperatura u stanovima štedi energija, imaju vaučere ili naknade za građane, Hrvatska je u travnju ograničila rast cijena struje i plina te je zamrznula njihove cijene na godinu dana, oborila je PDV na mnoge prehrambene namirnice, a učinak tog snižavanja poreza pojeo je rast cijena.
U paketu teškom 4,8 milijardi kuna bili su i vaučeri za socijalno ugrožene, jednokratne naknade umirovljenicima i potpore poduzetnicima... Kakav će potez povući Vlada i kakve mogućnosti ima za jesenske mjere, tek ćemo vidjeti.
Ali potrošnja raste...
– Da sam na mjestu Vlade, pričekao bih do prosinca. Očekujem da će opće cijene rasti još do kraja rujna, a onda će se zadržati na postojećoj razini, osim cijene struje i plina, koje ovise o vanjskotrgovinskoj politici. U lipnju su cijene skočile na 12 posto, što je najviša inflacija u našoj povijesti. Možemo podnijeti inflaciju od 15 posto. Nakon toga Vlada više nema alibi i treba djelovati prema onima kojima je to doista potrebno. Oni drugi ionako se ponašaju kao da inflacija ne postoji. To nam govori obujam osobne potrošnje. Potražnja jednostavno raste i stvara visoke cijene – rekao nam je dr. Petar Vušković.
O najavi da će mjere biti usmjerene na građane lošijeg imovinskog stanja, ovaj ekonomist kaže da bi pomoć građanima nižeg socijalnog statusa bila dobra i solidarna.
– Postavlja se pitanje kako odrediti granicu prema kojoj bi netko trebao primiti inflacijsku naknadu. Bi li ta granica bila visina dohotka odnosno plaće ili bi se trebao uzimati širi imovinski cenzus. Treba imati na umu da netko može biti prijavljen na minimalcu, a imati nekoliko nekretnina. Imate slučaj i nezaposlenih osoba koje iznajmljuju apartmane. Vlada mora napraviti dobre projekcije i vidjeti koliko bi nas uopće koštala isplata takvih socijalnih transfera. U situaciji kad smanjujemo javni dug, i kad nam je bonitet ušao u povoljan investicijski rang, dug nije dobro opet povećavati – ukazuje dr. Vušković.
Prof. dr. Drago Jakovčević smatra da mjere možda neće biti potrebne. Uvjeren je da će cijene energenata pasti, kako se to već dogodilo s cijenama metala i plemenitih kovina na robnim burzama.
– Očekujem da će cijene energenata pasti, između ostalog i zato što je cijena jednog barela nafte 15 ili 16 dolara, a prodaje se za 100 dolara i radi se o velikim maržama na kojima trgovci zarađuju znatno više nego proizvođači, pa mislim da će ipak doći do otrežnjenja i neće se ići na napumpavanje cijena energenata, koje su uključene u cijene svakog proizvoda i usluge. Mislim da će se ova inflacija ispuhati i da te mjere neće biti potrebne.
Ovo o čemu se govori, o paketu za građanstvo, korisno je i ima smisla jer benefite uvijek izvlače bogatiji, a prava je mjera spašavanje siromašnijih, i tako sam razumio ministre gospodarstva i financija – da se više ne bi išlo s horizontalnim mjerama, nego po platežnoj sposobnosti kućanstava koja su ugrožena. Znamo da u Hrvatskoj imamo oko milijun ljudi koji su na rubu siromaštva, a to su oni s manje od 2500 kuna mjesečnog prihoda po članu kućanstva – kaže prof. dr. Jakovčević.
Da je Vlada već iskoristila većinu instrumenata za ublažavanje inflacije, osobito kod energenata, i to kod goriva, gdje ima još malo prostora za snižavanje trošarina, uvjeren je dr. Damir Novotny, koji ističe da intervencije Vlade ne mogu biti beskonačne. Objašnjava da smo u proteklih 20 godina zaboravili na inflaciju, a na ovom je ekonomskom prostoru itekako bila prisutna osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, i oni koji se toga sjećaju znaju kako se ponaša u inflaciji.
– Pitanje plina je osjetljivo jer je to pitanje opskrbe, a mislim da je sada povoljna situacija za Hrvatsku što ne ovisi toliko o ruskom plinu kao neke druge zemlje, naročito Njemačka, Mađarska i Poljska.
Plina će biti, u to ne sumnjam, ali kakve će biti cijene, ne može se znati. Mislim da je vrijeme da se plin počne mijenjati drugim energentima, kako se to čini u drugim zemljama i promiče se povratak na obnovljive izvore, kakvo je ogrjevno drvo. Nema nikakvog razloga da se u Slavoniji koristi ruski plin ako imamo dovoljno ogrjevnog drva. Tu se stvara prostor za zaokret i bilo bi bolje da Vlada svoje fiskalne kapacitete usmjeri u financiranje tog zaokreta nego da ih kratkoročno iscrpljuje na poboljšanje stanja u kućnim proračunima – naglašava dr. Novotny.
Mišljenje je ovog ekonomista da će stopa inflacije vjerojatno pasti, a ukrajinski se rat može pretvoriti u dugotrajan rat, pa će se špekulativna očekivanja sniziti.
– Sad su otvoreni koridori za izvoz pšenice i žitarica iz Ukrajine i Rusije, pa će se vjerojatno smanjiti pritisak na cijene glavnih prehrambenih proizvoda, a cijena nafte i sada stagnira. I tako će se vjerojatno stabilizirati cijene.
Postoji opasnost da sindikati izbore automatsku indeksaciju plaća u odnosu na stopu inflacije i u tom bi se slučaju otvorio drugi val inflacije, i to utrke između plaća i cijena, što se u prošlosti događalo. To kreatori monetarne politike žele izbjeći tako da se smanjuje količina novca u optjecaju i da se smanji mogućnost vladama da se zadužuju za financiranje plaća u javnom sektoru, što je i u Hrvatskoj i Grčkoj generator inflacije – tvrdi dr. Novotny.
Ekonomist dr. Petar Vušković o štednji energije u kućanstvima o kojima se govori u EU-u kaže da postoje praktična rješenja u kućanstvu za uštedu energije koja se mogu naći na internetu.
– Što se tiče gospodarstva. to je već malo teže jer bez energije nema proizvodnje. Bez proizvodnje nema vanjskotrgovinske razmjene, nema rasta ekonomske aktivnosti. Mislim da su poduzetnici u najosjetljivijem položaju. Dokle god imamo ekonomski rast, ekonomija ne može ući u recesiju. Govorio sam i prije da smo preveliki pesimisti kad je ekonomija u pitanju. Mediji pretjeruju i straše građane. Strah je zapravo najveća prijetnja za tržište. Uz rat, jedina kočnica ekonomiji. Ostale su devijacije na tržištu, poput inflacije, oscilacije tržišta. To vam je kao imunosni sustav. Jednostavno, nekada se prehladite. Pa pogledajte tržišta, cijene energenata u blagom su padu. Na svjetskim tržištima padaju i cijene nekretnina, na burzama padaju cijene hrane. Tržište se polako samo ispravlja. Budimo optimisti, uživajmo u ljetu – poručuje dr. Vušković.