Oni koji sada odlaze u mirovinu mogli bi dobiti manje novca jer su trenutno prinosi manji zbog rata u Ukrajini, energetske krize, inflacije i svih problema koji su pogodili svijet ove godine.
Vrijednost Mirexa C, mirovinskog prinosa obveznih mirovinskih fondova najmanje rizične kategorije, u kojima je od ukupno 2,1 milijun članova obveznih mirovinskih fondova 75 tisuća zaposlenih kojima je preostalo manje od pet godina do mirovine, u kolovozu je, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), iznosio 3,6 posto.
Smanjen je za 23 posto od prinosa iz kolovoza prošle godine, kada je iznosio 4,7 posto. Naravno, to ne znači da će toliko pasti mirovine iz drugog stupa jer to ovisi o mnogo faktora, ali jest činjenica da će proći lošije nego bi prošli da nije svih problema koji su pogodili svijet ove godine i oborili vrijednost dionica i obveznica u koje mirovinski fondovi ulažu novac zaposlenih.
Dobra iskustva
Prof. dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra da bi se trebao naći model kojim bi se pomoglo friškim umirovljenicima, onima koji upravo odlaze u mirovinu. Što se tiče onih koji neće tako brzo u mirovinu, može se očekivati da će se prinosi oporaviti, naravno, oporavak je vezan uz smirivanje rata, inflacije i svih problema s kojima se ove godine nose gospodarstva diljem svijeta.
Prof. dr. Bejaković podsjeća da su se mirovinski fondovi brzo oporavili od globale financijske krize 2008., koja je kod nas dugo trajala.
- Godinama fondovi imaju pozitivne prinose i uvećavaju vrijednost doprinosa koje smo uplatili, sada se ta ukupna vrijednost nešto smanjuje, ali su dugogodišnji štediše i dalje u značajnom plusu zbog prijašnjih dobitaka. Tako to ide na tržištu, nekad gore, nekad dolje, ali povijest i praksa razvijenih tržišta nedvojbeno pokazuje, u srednjem, a posebno dugom roku, u prosjeku se vrlo pristojno zarađuje.
U cjelini, povrati su osjetno veći od onih koji su bili planirani 2002. godine, kada je uveden sustav kapitaliziranog osiguranja, pogotovo imajući na umu strukturu ulaganja i imovine - kaže prof. dr. Bejaković.
Vrijednost dionica
Ukazuje da se na temelju jedne godine lošijih prinosa - ne samo jedne, nego i tri, pa i pet godina, ne može pouzdano procijeniti hoće li fondovi vrlo brzo vratiti ono što su izgubili, ali poznato je, ponajviše na temelju iskustava i krize iz 2008., kako ulaganja u poslovne udjele na dugi rok mogu biti vrlo otporna te ostvaruju zavidne prinose.
Rat u Ukrajini i ruske prijetnje svijetu u kombinaciji s inflacijom, divljanjem cijena i podizanjem kamata “jedu” buduće mirovine jer obaraju vrijednost imovine u koju ulažu mirovinski fondovi pa se tako nemojte začuditi ako trenutno na svojim računima u drugom stupu imate manje nego ste imali krajem prošle godine.
Ako je pala vrijednost obveznica i dionica na domaćim i svjetskim burzama u koje doprinose svojih članova uplaćuju mirovinski fondovi, onda je pala i vrijednost na računima građana u tim fondovima.
Na računu u mirovinskom fondu osobe kojoj je cijele prošle godine poslodavac uplatio ukupno 5409 kuna mirovinskih obveznih doprinosa u drugi stup pa je godinu završila s 87.247 kuna ukupne vrijednosti na računu, a u prvih 10 mjeseci ove godine uplaćeno je 4698 kuna, ima ukupno 86.427 kuna na računu ili 820 kuna manje nego krajem prosinca prošle godine.
Trenutno je vrijednost imovine na osobnom računu u ovom primjeru pala za 820 kuna, a ova osoba ima ove godine plaću od 8000 kuna i poslodavac je za nju uplaćivao oko 560 kuna mjesečno u drugi mirovinski stup. Kod onih s većim uplatama i debljim računima taj gubitak može biti znatno veći, recimo ako na mirovinskom računu imaju oko 200.000 kuna, onda im jedan posto gubitka kakav je ostvario zaposleni iz našeg primanja iznosi oko 2000 kuna, a za deblje račune računajte sami.
Ukupna imovina
Ostali zaposleni koji neće brzo u mirovinu, a najviše ih je, 1,88 milijuna od ukupno 2,15 milijuna članova obveznih mirovinskog fondova, u fondovima B kategorije ili srednjeg rizika, mogu računati da su prinosi od početka rada fondova krajem kolovoza iznosili 5,2 posto, a prije godinu dana bili su 5,32 posto.
Ove godine u kolovozu je ukupna neto imovina svih fondova drugog stupa iznosila 132,5 milijardi kuna, što je za 165 milijuna kuna više nego u srpnju. Kao i prethodnih mjeseci, mjesečni prinosi su negativni, dok su godišnji prinosi Mirexa iznosili 0,5 posto za kategoriju A, negativnih 1,3 posto za kategoriju B i negativnih 4,1 posto za kategoriju C.
Prije godinu dana, na kraju kolovoza 2021., u mirovinskim je fondovima bilo 128,7 milijardi kuna, dok je početkom ove godine bilo 133,1 milijarda kuna.
U prvih osam mjeseci ove godine u drugom je stupu izgubljeno 660 milijuna kuna, i to je u odnosu na više od četiri milijarde kuna gubitka iz prvih šest mjeseci dobar rezultat. Najveći minus ove godine bio je u veljači nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada je vrijednost pala 3,1 milijardu kuna, a smanjivanju tog minusa najviše je kumovao srpanj kada je na mjesečnoj razini imovina porasla za 3,2 milijarde kuna. U kolovozu je rast neto imovine iznosio bitno manje, 165 milijuna kuna.
Hoće li mirovinski fondovi do kraja godine izbrisati gubitak, tek ćemo vidjeti. Primjerice, u ožujku 2020. s izbijanjem korone imali su minus od 3,7 milijardi kuna, a fondovi su gubitke već u srpnju izbrisali i vratili se na početne pozicije. U kolovozu se još vrijednost ukupne neto imovine obveznih mirovinskih fondova nije vratila na razine s početka godine.